Sisavci su iznimno raznolika skupina živog svijeta kojoj za ilustraciju raznolikosti pripadaju i sićušne rovke koje mogu težiti svega dva grama, a istovremeno i najveća životinja na Zemlji – plavetni kit, koji može težiti i do 180 tona. Evolucija sisavaca započinje prije oko 210 milijuna godina što znači da su gotovo 150 milijuna godina koegzistirali s dinosaurima, ali postaju mnogo dominantniji tek njihovim nestankom. Vrlo su dobri pokazatelji stanja u okolišu jer se uglavnom nalaze pri vrhu ili u samom vrhu hranidbenih mreža. U Hrvatskoj je poznato 90 zavičajnih vrsta sisavaca. U Zagrebačkoj županiji od vrsta o kojima se više zna možemo istaknuti vuka, risa i vidru, ali i dvije vrste koje su izumrle pa su reintroducirane – dabra i divokozu. Neke, poput goveda tura, su trajno nestale. Osim njih tu je i cijeli niz vrijednih vrsta o kojima se uglavnom ne zna dovoljno, kao što su različiti šišmiši, ježevi, rovke, kune, vjeverice, puhovi, miševi i voluharice, zatim lisica, čagalj, smeđi medvjed, zec, kunić, divlja svinja, jeleni i srne. Iznad svih njih postavio se je još jedan pripadnik ove skupine, čovjek, koji ima veliku odgovornost očuvati prirodu funkcionalnom – na vlastitu korist i korist svih drugih bića.
Dabar
Dabrovi su semiakvatični glodavci, primarno aktivni noću. Plivaju brzinom od 4 do 10 km/h, a pod vodom mogu boraviti do 15 minuta. Tijelo im je dugačko do 1 m, a s repom mogu dosegnuti do 1,3 m. Teže između 20 i 30 kg. Za griženje drva važni su im zubi glodnjaci, s prednje strane prekriveni caklinom narančaste boje, koja potječe od željeza.
Europska vidra
Tijelo europske vidre prilagođeno je uvjetima u kojima živi, odnosno čestom boravku u vodi. Glava joj je spljoštena i zajedno s ostatkom tijela ima hidrodinamičan oblik. Slabo razvijene okrugle uši tijekom ronjenja zatvara kožnim naborom, a isto čini i s nosnom šupljinom. Tijelo im je dugačko između 90 i 135 cm, od čega rep čini gotovo 40% duljine.
Veliki potkovnjak
Veliki potkovnjak najveći je šišmiš u porodici potkovnjaka. Krzno na leđima je smeđe ili sivo-smeđe, a nešto svjetlije žućkasto-bijelo na prsima. Ima specifičan kožasti nosni nastavak u obliku potkove po kojem je i dobio ime, a koji mu služi u usmjeravanju visokofrekventnih zvučnih signala.
Širokouhi mračnjak
Širokouhi mračnjak je srednje veliki šišmiš kratke i zaobljene njuške. Ima gusto, dugo krzno crnosmeđe boje, s bjelkastim vrhovim na leđima. Budući da su aktivni noću kada im vid nije od velike koristi, šišmiši se za lov i snalaženje u prostoru služe eholokacijom – sustavom snalaženja u prostoru pomoću odjeka emitiranog zvuka koji se reflektira od okoline, a koji prikupljaju svojim ušima.
Riđi šišmiš
Riđi šišmiš vrsta je šišmiša srednje veličine čija je boja krzna pretežno riđa. Mladi su gotovo potpuno sive boje. Malena je vrsta, duljina glave i tijela je oko 5 cm, a raspon krila oko 23 cm. Dolazi u čitavoj Hrvatskoj, osim u višim dijelovima gorja, a preferira nizinska šumska i grmljem obrasla staništa, vrtove i parkove u blizini vodenih područja. Ljetne kolonije su mu u špiljama, ali i na tavanima zgrada.
Europska divlja mačka
Europska divlja mačka rasprostranjena na području cijelog europskog kontinenta, izuzev skandinavskih zemalja. No, skroviti način života, pretpostavljena relativno mala gustoća populacije i vezanost za zatvorena šumska područja uvelike otežavaju njezino istraživanje.
