Vodozemci i gmazovi su dvije različite skupine kralježnjaka koje se često spominju zajedno jer nastanjuju slična staništa, a stručnjaci koji se bave njima zovu se herpetolozi. Za vodozemce se smatra da su prvi kralježnjaci koji su nastanili kopno prije oko 370 milijuna godina, dok se prvi poznati dokazi za postojanje gmazova javljaju prije oko 230 milijuna godina. Najpoznatiji gmazovi iz doba Mezozoika su dinosauri koji su bili dominantna skupina životinja na Zemlji kroz 170 milijuna godina. Iako su vrlo slabo promovirani u općoj javnosti, koristi od ovih skupina su iznimno velike. U ekosustavima imaju uloge i predatora i plijena. Hrane se velikim količinama drugih organizama koje smatramo štetnicima, a također i lešinama u okolišu zbog čega imaju i ulogu čistača ekosustava. Proučavanjem ovih skupina do danas je nađen vrlo velik broj lijekova za ljudske bolesti, a sposobnost regeneracije tkiva i dalje se proučava kako bi se bolje razumjelo kako poboljšati regeneraciju tkiva u ljudi. Vodozemci se smatraju trenutno najugroženijom skupinom kralježnjaka u svijetu jer ih je čak 40% suočeno s velikom vjerojatnošću izumiranja. Kako se radi o skupinama koje su vrlo osjetljive na zagađenja u okolišu, to ukazuje i na sve alarmantnije stanje i za nas.
Barska kornjača
Barska kornjača jedna je od dvije vrste slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj. Prepoznatljiva je po žutim točkastim mrljama na crnome tijelu. Kornjače nemaju zube nego se koriste oštrim čeljustima s rožnatim kljunom kako bi kidale hranu. Barska kornjača je poluakvatička, odnosno poluvodena vrsta, što znači da nastanjuje gotovo sve vrste kopnenih voda i poplavnih područja.
Močvarna smeđa žaba
Močvarna smeđa žaba (Rana arvalis) je vrsta žabe srednje veličine, naraste do 8 cm. Glatka koža je sivkasta, žućkasta ili smeđa sa tamnim uzorkom koji uključuje tamnosmeđu „masku“ preko svakog oka. Močvarnu smeđu žabu lako je zamjeniti sa vrlo sličnima šumskom smeđom žabom i livadnom smeđom žabom.
Crveni i žuti mukač
Mukač je malena žaba, prosječne duljine tijela do 5 cm. Gornja strana tijela je sivo, smeđe ili maslinastozeleno obojena, a donja strana tijela je kod crvenog mukača prožeta karakterističnim mrljama narančaste ili crvene boje, dok je kod žutog mukača u rasponu od žute pa sve do narančaste boje.
Bjelouška
Bjelouška (Natrix natrix) je jedna od najrasprostranjenijih zmija u Europi. Obično nije duža od 120, ali može narasti čak i do 200 cm. Boja varira od crno-sivo-tamno plave, smeđe, maslinasto sive, a mogu biti prisutne i crne pjege, nekad i svjetle pruge.
Gatalinka
Gatalinka (Hyla arborea) je malena žaba koja naraste od tri do pet centimetara, a iako najmanja, najglasnija je žaba u Hrvatskoj. Latinsko ime ove vrste, arborea, opisuje njen način života – arborealna je vrsta, što znači da obitava na granama drveća ili grmlja.
Pjegavi daždevnjak
Pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra) je vodozemac iz roda daždevnjaka. Duguljasta je tijela, većinom do 20 cm, s četiri kratke noge i dugačkim repom. Koža je sluzava, crne boje s jarko žutim do narančastim pjegama ili linijama.
Riđovka
Riđovka (Vipera berus) ima kratko, zdepasto tijelo, duljine do 60–70 cm. Veličina varira ovisno o geografskoj regiji (od juga prema sjeveru prosječna veličina se povećava). Osnovna boja tijela može biti od sive i smeđe, preko smeđožute, do crvenkaste
Veliki dunavski vodenjak
Veliki dunavski vodenjak (Triturus dobrogicus) je vitkiji te ima izduženiji trup i kraće noge u odnosu na ostale vrste velikih vodenjaka, što se smatra prilagodbom na život u vodi. Odrasle jedinke narastu ukupno 13–16 cm.
