Tajanstveni život roda

Je li vas ikad zanimalo što se točno događa u gnijezdu roda? Znate li kako se rodan udvara rodi? Kako rode izražavaju nježnost, ljubav i privrženost prema partneru? Tko sjedi na jajima, roda ili rodan ili možda oboje? A tko hrani male ptiče? Jesu li rode monogamne ili rodu posjećuje više rodana? Sada možete doznati sve to i mnogo više zahvaljujući kameri, koja prati život roda 24 sata na dan, na gnijezdu u selu s najvećim brojem roda u Zagrebačkoj županiji Donjoj Zdenčini.

Uživo možete gledati kako roda dograđuje gnijezdo, nese jaja, sjedi na jajima. Također moći ćete vidjeti kako roditelji hrane mladunčad te ih uče letjeti. Bude li sve po planu, moći ćemo svjedočiti i najuzbudljivijem trenutku – izlegnuću mladih roda. Uživajte u tajanstvenom životu roda, možda se i vi zaljubite u njih kao i one u naš prekrasan i bajkovit krajolik.

Kako prepoznati rodu?
Bijele rode su velike ptice dugog vrata, kljuna i nogu. Gotovo sve perje na tijelu im je bijele boje, a crne boje su samo letna pera na krilima. Kljun i noge su crvene boje kod odraslih ptica, a tamne kod mladih ptica koje još ne lete. Već prije izlijetanja, boja kljuna i nogu postupno prelazi u narančastu te tamnocrvenu zbog čega već krajem srpnja otežano možemo razlikovati mlade ptice od odraslih. Odrasle ptice su teške od 2,3 do 4,4 kg. Raspon krila je impresivnih 180 do 218 cm. Čak i iz velike udaljenosti možemo ih raspoznati od drugih velikih ptica prema silueti i specifičnom načinu leta. Za razliku od čaplji koje u letu imaju savinut vrat s jasno izraženom izbočinom, rode vrat drže ispruženim, a jednako kao i kod čaplji, dugačke noge znatno strše iza repa – za razliku od labudova.

Kako se rode glasaju?
Uglavnom su tihe i rijetko se glasaju. Mali ptići mogu proizvesti zvuk kojim traže hranu od roditelja, a podsjeća na pijukanje kod pilića ili pačića. Kasnije izgube sposobnost takvog glasanja. Najpoznatiji zvuk koji rode proizvode je klepetanje – mehaničko udaranje koje nastaje snažnim udaranjem donjeg o gornji dio kljuna. Ptice ga izvode zabacujući glavu na leđa, pri čemu u donjem dijelu vrata nastaje rezonantna kutija koja znatno povećava glasnoću zvuka. Koriste ga u pozdravljanju drugih roda, u snubljenju, ali i kao znak prijetnje neželjenim uljezima koji se previše približe njihovu teritoriju. Kod snubljenja, kada ženka prvi put sleti na gnijezdo, mužjak ju pozdravlja tako da se sagne, podigne krila, rep, vrat i pera na leđima te snažno zamahuje glavom.

Vraćaju li se rode na isto gnijezdo?
Prve rode u naše krajeve mogu se vratiti već u veljači, ali ne vraćaju se sve istovremeno pa su neka gnijezda prazna sve do travnja. Prvo dolaze mužjaci, a tek nakon njih ženke. Razlog ranijeg dolaska mužjaka je nastojanje da zauzmu gnijezdo koje su koristili prethodnih godina ili da se pokušaju izboriti za bolji teritorij. Ženke se vraćaju na isto gnijezdo i sparuju se s istim mužjakom ako su prethodne godine imali uspješno gniježđenje, ali nerijetko dolazi do zamjene partnera. Vjernost gnijezdu prevladava u odnosu na vjernost partneru. Mlade ptice koje se prvi put gnijezde, u većini slučajeva vraćaju se na područje na kojem su se izlegle te se pokušavaju izboriti za teritorij.

Gradnja gnijezda
Rode svoja gnijezda mogu graditi od grančica, većih grana, sijena, slame, trave, zemlje te stajskoga gnoja, a u novije doba na gnijezdima, nažalost, često nalazimo plastične vreće i špage. Gnijezda su u našim predjelima u većini slučajeva smještena na stupovima električne mreže, krovovima kuća i drugih objekata. Oba spola sudjeluju u gradnji gnijezda, iako mužjak donosi nešto više materijala. Gnijezdo nadograđuju cijele godine, od trenutka dolaska pa sve do izlijetanja mladunaca iz gnijezda. Razlog nadogradnje je popravljanje mikroklimatskih uvjeta za podizanje ptića te održavanje gnijezda čistim. Isto gnijezdo može se koristiti desetljećima pa čak i više od 100 godina, a kako ga svake godine nadograđuju, može dosegnuti impresivne dimenzije i masu. Na početku je teško svega nekoliko kilograma, a najveća zabilježena gnijezda mogu biti viša i šira od dva metra te dosegnuti masu od čak 1000 kg.

Tko brine o mladim rodama?
Broj jaja u pologu varira od jednog do sedam, a ženka polaže po jedno jaje prosječno svaka dva dana. Broj uspješno othranjenih ptića uvelike ovisi o dostupnosti hrane i vremenskim uvjetima tijekom sjedenja na jajima i perioda odrastanja. Jaja su prljavo bijele boje, dugačka oko 7, a široka oko 5 cm. Na jajima sjede 33 do 34 dana, u čemu sudjeluju oba spola, a ženke nešto više doprinose. Nakon izlijeganja ptićima je obično potrebno od 58 do 64 dana do izlijetanja.

Što rode jedu – zašto su nam korisne?
Rode su isključivo mesojedi i hrane se različitim kralješnjacima i beskralješnjacima. Nisu izbirljive te će pojesti sve što uspiju uhvatiti. U našem podneblju najviše se hrane velikim kukcima (ugl. skakavcima i kornjašima), gmazovima, vodozemcima i glodavcima, ali zabilježeno je da mogu pojesti i veći plijen. U sezoni podizanja mladih, hrane mladunce i do 16 puta na dan te je broj životinja koje uhvate tijekom cijele sezone vrlo velik.

Što ugrožava rode?
Najviše ju ugrožava nestanak pogodnih staništa, do čega najčešće dolazi zbog isušivanja močvarnih staništa, pretvaranja ekstenzivno korištenih travnjaka u velike intenzivno korištene poljodjelske površine te zapuštanje i zarastanje travnjaka. Također ju ugrožavaju nadzemni vodovi električne mreže u koje se može zaletjeti ili pak dolazi do stradavanja zbog posljedica spajanja električnog kruga, zatim krivolov tijekom selidbe i zimovanja, upotreba pesticida, urbanizacija te klimatske promjene.

Kamo rode odlaze zimi?
Ovisno o godini, naše rode se mogu zadržati u srednjoj Africi, a to je posebice slučaj u godinama kada tamo postoji obilje skakavaca kojima se mogu hraniti, no njihova su glavna zimovališta u pokrajinama Natal i Cape u Južnoafričkoj Republici. Put koji rode prijeđu od Hrvatske do krajnjeg juga Afrike dulji je od 10.000 km u jednom smjeru. Putovanje roda u južnije krajeve je dugotrajno i najčešće traje nekoliko mjeseci. Povratak je obično nešto brži, a posebice kod mužjaka koji se žure zauzeti teritorij. Putuju u većim jatima koja mogu brojati i nekoliko tisuća roda. Iz naših krajeva prve rode odlaze već sredinom kolovoza. Na put prvo kreću mlade ptice, a roditelji ostaju duže jer ih roditeljstvo iscrpi te trebaju nekoliko dodatnih dana da se oporave i popune energetske zalihe. Okupljaju se na otvorenim staništima poput livada, pašnjaka i oranica te se veličina jata postupno povećava.

Gdje ih ima najviše?
Bijele rode su rasprostranjene u Europi, Africi te jugoistočnom dijelu Azije. Većina ptica gnijezdi se u Europi, a u malom broju gnijezde se čak i na jugu Afrike, u Južnoafričkoj Republici. Procjenjuje se da na svijetu ima oko 700.000 roda. U Hrvatskoj se gnijezdi između 1.100 i 1.300 parova. Na području Zagrebačke županije imamo evidentiramo preko 250 gnijezda bijele rode.

 

Više o rodama pročitajte u brošuri  Bijela roda

Skip to content