[vc_row el_class=”line-height”][vc_column][vc_column_text]Je li vas ikad zanimalo \u0161to se to\u010dno doga\u0111a u gnijezdu roda? Znate li kako se rodan udvara rodi? Kako rode izra\u017eavaju nje\u017enost, ljubav i privr\u017eenost prema partneru? Tko sjedi na jajima, roda ili rodan ili mo\u017eda oboje? A tko hrani male pti\u010de? Jesu li rode monogamne ili rodu posje\u0107uje vi\u0161e rodana? Sada mo\u017eete doznati sve to i mnogo vi\u0161e zahvaljuju\u0107i kameri, koja prati \u017eivot roda 24 sata na dan, na gnijezdu u selu s najve\u0107im brojem roda u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji Donjoj Zden\u010dini.<\/p>\n
U\u017eivo mo\u017eete gledati kako roda dogra\u0111uje gnijezdo, nese jaja, sjedi na jajima. Tako\u0111er mo\u0107i \u0107ete vidjeti kako roditelji hrane mladun\u010dad te ih u\u010de letjeti. Bude li sve po planu, mo\u0107i \u0107emo svjedo\u010diti i najuzbudljivijem trenutku – izlegnu\u0107u mladih roda. U\u017eivajte u tajanstvenom \u017eivotu roda, mo\u017eda se i vi zaljubite u njih kao i one u na\u0161 prekrasan i bajkovit krajolik.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row][vc_column][vc_raw_html]JTNDdmlkZW8lMjBpZCUzRCUyMnZpZGVvanMlMjIlMjBjbGFzcyUzRCUyMnZpZGVvLWpzJTIwdmpzLWZsdWlkJTIwdmpzLWRlZmF1bHQtc2tpbiUyMHZqcy1iaWctcGxheS1jZW50ZXJlZCUyMiUyMGNvbnRyb2xzJTIwcHJlbG9hZCUzRCUyMmF1dG8lMjIlMjBhdXRvcGxheSUyMG11dGVkJTIwZmx1aWQlM0QlMjJ0cnVlJTIyJTIwJTNFJTBBJTBBJTIwJTIwJTIwJTIwJTIwJTIwJTNDc291cmNlJTIwc3JjJTNEJTIyaHR0cHMlM0ElMkYlMkZwb29sLmFsdGVyLW1lZGlhLmhyJTNBMTkzNiUyRnJvZGUlMkZyb2RlJTJGcGxheWxpc3QubTN1OCUyMiUyMHR5cGUlM0QlMjJhcHBsaWNhdGlvbiUyRngtbXBlZ1VSTCUyMiUzRSUwQSUyMCUyMCUyMCUyMCUzQ3AlMjBjbGFzcyUzRCUyMnZqcy1uby1qcyUyMiUzRSUwQSUyMCUyMFRvJTIwdmlldyUyMHRoaXMlMjB2aWRlbyUyMHBsZWFzZSUyMGVuYWJsZSUyMEphdmFTY3JpcHQlMkMlMjBhbmQlMjBjb25zaWRlciUyMHVwZ3JhZGluZyUyMHRvJTIwYSUyMHdlYiUyMGJyb3dzZXIlMjB0aGF0JTBBJTIwJTIwJTNDYSUyMGhyZWYlM0QlMjJodHRwcyUzQSUyRiUyRnZpZGVvanMuY29tJTJGaHRtbDUtdmlkZW8tc3VwcG9ydCUyRiUyMiUyMHRhcmdldCUzRCUyMl9ibGFuayUyMiUzRXN1cHBvcnRzJTIwSFRNTDUlMjB2aWRlbyUzQyUyRmElM0UlMEElMjAlM0MlMkZwJTNFJTBBJTNDJTJGdmlkZW8lM0UlMEElMEElM0NzY3JpcHQlMjBzcmMlM0QlMjJodHRwcyUzQSUyRiUyRnVucGtnLmNvbSUyRnZpZGVvLmpzJTQwNyUyRmRpc3QlMkZ2aWRlby5taW4uanMlMjIlM0UlM0MlMkZzY3JpcHQlM0UlMEElMjAlMjAlM0NzY3JpcHQlMjB0eXBlJTNEJTIydGV4dCUyRmphdmFzY3JpcHQlMjIlM0UlMEElMjAlMjB2YXIlMjBwbGF5ZXIlMjAlM0QlMjB2aWRlb2pzJTI4JTI3dmlkZW9qcyUyNyUyOSUzQiUwQSUwQSUyMCUyMCUyMCUzQyUyRnNjcmlwdCUzRQ==[\/vc_raw_html][\/vc_column][\/vc_row][vc_row disable_element=”yes”][vc_column][vc_raw_html]JTNDaWZyYW1lJTIwd2lkdGglM0QlMjIxMTIwJTIyJTIwaGVpZ2h0JTNEJTIyNjMwJTIyJTIwc3JjJTNEJTIyaHR0cHMlM0ElMkYlMkZ3d3cueW91dHViZS5jb20lMkZlbWJlZCUyRkVVeFAwUjQ2RTFFJTIyJTIwdGl0bGUlM0QlMjJZb3VUdWJlJTIwdmlkZW8lMjBwbGF5ZXIlMjIlMjBmcmFtZWJvcmRlciUzRCUyMjAlMjIlMjBhbGxvdyUzRCUyMmFjY2VsZXJvbWV0ZXIlM0IlMjBhdXRvcGxheSUzQiUyMGNsaXBib2FyZC13cml0ZSUzQiUyMGVuY3J5cHRlZC1tZWRpYSUzQiUyMGd5cm9zY29wZSUzQiUyMHBpY3R1cmUtaW4tcGljdHVyZSUyMiUyMGFsbG93ZnVsbHNjcmVlbiUzRSUzQyUyRmlmcmFtZSUzRQ==[\/vc_raw_html][\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_class=”line-height”][vc_column][vc_column_text] <\/p>\n
\nKako prepoznati rodu?<\/strong>
\nBijele rode su velike ptice dugog vrata, kljuna i nogu. Gotovo sve perje na tijelu im je bijele boje, a crne boje su samo letna pera na krilima. Kljun i noge su crvene boje kod odraslih ptica, a tamne kod mladih ptica koje jo\u0161 ne lete. Ve\u0107 prije izlijetanja, boja kljuna i nogu postupno prelazi u naran\u010dastu te tamnocrvenu zbog \u010dega ve\u0107 krajem srpnja ote\u017eano mo\u017eemo razlikovati mlade ptice od odraslih. Odrasle ptice su te\u0161ke od 2,3 do 4,4 kg. Raspon krila je impresivnih 180 do 218 cm. \u010cak i iz velike udaljenosti mo\u017eemo ih raspoznati od drugih velikih ptica prema silueti i specifi\u010dnom na\u010dinu leta. Za razliku od \u010daplji koje u letu imaju savinut vrat s jasno izra\u017eenom izbo\u010dinom, rode vrat dr\u017ee ispru\u017eenim, a jednako kao i kod \u010daplji, duga\u010dke noge znatno str\u0161e iza repa – za razliku od labudova.
\n[\/vc_column_text][vc_column_text]
\nKako se rode glasaju?<\/strong>
\nUglavnom su tihe i rijetko se glasaju. Mali pti\u0107i mogu proizvesti zvuk kojim tra\u017ee hranu od roditelja, a podsje\u0107a na pijukanje kod pili\u0107a ili pa\u010di\u0107a. Kasnije izgube sposobnost takvog glasanja. Najpoznatiji zvuk koji rode proizvode je klepetanje \u2013 mehani\u010dko udaranje koje nastaje sna\u017enim udaranjem donjeg o gornji dio kljuna. Ptice ga izvode zabacuju\u0107i glavu na le\u0111a, pri \u010demu u donjem dijelu vrata nastaje rezonantna kutija koja znatno pove\u0107ava glasno\u0107u zvuka. Koriste ga u pozdravljanju drugih roda, u snubljenju, ali i kao znak prijetnje ne\u017eeljenim uljezima koji se previ\u0161e pribli\u017ee njihovu teritoriju. Kod snubljenja, kada \u017eenka prvi put sleti na gnijezdo, mu\u017ejak ju pozdravlja tako da se sagne, podigne krila, rep, vrat i pera na le\u0111ima te sna\u017eno zamahuje glavom.
\n[\/vc_column_text][vc_column_text]
\nVra\u0107aju li se rode na isto gnijezdo?<\/strong>
\nPrve rode u na\u0161e krajeve mogu se vratiti ve\u0107 u velja\u010di, ali ne vra\u0107aju se sve istovremeno pa su neka gnijezda prazna sve do travnja. Prvo dolaze mu\u017ejaci, a tek nakon njih \u017eenke. Razlog ranijeg dolaska mu\u017ejaka je nastojanje da zauzmu gnijezdo koje su koristili prethodnih godina ili da se poku\u0161aju izboriti za bolji teritorij. \u017denke se vra\u0107aju na isto gnijezdo i sparuju se s istim mu\u017ejakom ako su prethodne godine imali uspje\u0161no gnije\u017e\u0111enje, ali nerijetko dolazi do zamjene partnera. Vjernost gnijezdu prevladava u odnosu na vjernost partneru. Mlade ptice koje se prvi put gnijezde, u ve\u0107ini slu\u010dajeva vra\u0107aju se na podru\u010dje na kojem su se izlegle te se poku\u0161avaju izboriti za teritorij.
\n[\/vc_column_text][vc_column_text]
\nGradnja gnijezda<\/strong>
\nRode svoja gnijezda mogu graditi od gran\u010dica, ve\u0107ih grana, sijena, slame, trave, zemlje te stajskoga gnoja, a u novije doba na gnijezdima, na\u017ealost, \u010desto nalazimo plasti\u010dne vre\u0107e i \u0161page. Gnijezda su u na\u0161im predjelima u ve\u0107ini slu\u010dajeva smje\u0161tena na stupovima elektri\u010dne mre\u017ee, krovovima ku\u0107a i drugih objekata. Oba spola sudjeluju u gradnji gnijezda, iako mu\u017ejak donosi ne\u0161to vi\u0161e materijala. Gnijezdo nadogra\u0111uju cijele godine, od trenutka dolaska pa sve do izlijetanja mladunaca iz gnijezda. Razlog nadogradnje je popravljanje mikroklimatskih uvjeta za podizanje pti\u0107a te odr\u017eavanje gnijezda \u010distim. Isto gnijezdo mo\u017ee se koristiti desetlje\u0107ima pa \u010dak i vi\u0161e od 100 godina, a kako ga svake godine nadogra\u0111uju, mo\u017ee dosegnuti impresivne dimenzije i masu. Na po\u010detku je te\u0161ko svega nekoliko kilograma, a najve\u0107a zabilje\u017eena gnijezda mogu biti vi\u0161a i \u0161ira od dva metra te dosegnuti masu od \u010dak 1000 kg.
\n[\/vc_column_text][vc_column_text]
\nTko brine o mladim rodama?<\/strong>
\nBroj jaja u pologu varira od jednog do sedam, a \u017eenka pola\u017ee po jedno jaje prosje\u010dno svaka dva dana. Broj uspje\u0161no othranjenih pti\u0107a uvelike ovisi o dostupnosti hrane i vremenskim uvjetima tijekom sjedenja na jajima i perioda odrastanja. Jaja su prljavo bijele boje, duga\u010dka oko 7, a \u0161iroka oko 5 cm. Na jajima sjede 33 do 34 dana, u \u010demu sudjeluju oba spola, a \u017eenke ne\u0161to vi\u0161e doprinose. Nakon izlijeganja pti\u0107ima je obi\u010dno potrebno od 58 do 64 dana do izlijetanja.
\n[\/vc_column_text][vc_column_text]
\n\u0160to rode jedu \u2013 za\u0161to su nam korisne?<\/strong>
\nRode su isklju\u010divo mesojedi i hrane se razli\u010ditim kralje\u0161njacima i beskralje\u0161njacima. Nisu izbirljive te \u0107e pojesti sve \u0161to uspiju uhvatiti. U na\u0161em podneblju najvi\u0161e se hrane velikim kukcima (ugl. skakavcima i kornja\u0161ima), gmazovima, vodozemcima i glodavcima, ali zabilje\u017eeno je da mogu pojesti i ve\u0107i plijen. U sezoni podizanja mladih, hrane mladunce i do 16 puta na dan te je broj \u017eivotinja koje uhvate tijekom cijele sezone vrlo velik.
\n[\/vc_column_text][vc_column_text]
\n\u0160to ugro\u017eava rode?<\/strong>
\nNajvi\u0161e ju ugro\u017eava nestanak pogodnih stani\u0161ta, do \u010dega naj\u010de\u0161\u0107e dolazi zbog isu\u0161ivanja mo\u010dvarnih stani\u0161ta, pretvaranja ekstenzivno kori\u0161tenih travnjaka u velike intenzivno kori\u0161tene poljodjelske povr\u0161ine te zapu\u0161tanje i zarastanje travnjaka. Tako\u0111er ju ugro\u017eavaju nadzemni vodovi elektri\u010dne mre\u017ee u koje se mo\u017ee zaletjeti ili pak dolazi do stradavanja zbog posljedica spajanja elektri\u010dnog kruga, zatim krivolov tijekom selidbe i zimovanja, upotreba pesticida, urbanizacija te klimatske promjene.
\n[\/vc_column_text][vc_column_text]
\nKamo rode odlaze zimi?<\/strong>
\nOvisno o godini, na\u0161e rode se mogu zadr\u017eati u srednjoj Africi, a to je posebice slu\u010daj u godinama kada tamo postoji obilje skakavaca kojima se mogu hraniti, no njihova su glavna zimovali\u0161ta u pokrajinama Natal i Cape u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici. Put koji rode prije\u0111u od Hrvatske do krajnjeg juga Afrike dulji je od 10.000 km u jednom smjeru. Putovanje roda u ju\u017enije krajeve je dugotrajno i naj\u010de\u0161\u0107e traje nekoliko mjeseci. Povratak je obi\u010dno ne\u0161to br\u017ei, a posebice kod mu\u017ejaka koji se \u017eure zauzeti teritorij. Putuju u ve\u0107im jatima koja mogu brojati i nekoliko tisu\u0107a roda. Iz na\u0161ih krajeva prve rode odlaze ve\u0107 sredinom kolovoza. Na put prvo kre\u0107u mlade ptice, a roditelji ostaju du\u017ee jer ih roditeljstvo iscrpi te trebaju nekoliko dodatnih dana da se oporave i popune energetske zalihe. Okupljaju se na otvorenim stani\u0161tima poput livada, pa\u0161njaka i oranica te se veli\u010dina jata postupno pove\u0107ava.
\n[\/vc_column_text][vc_column_text]Gdje ih ima najvi\u0161e?<\/strong>
\nBijele rode su rasprostranjene u Europi, Africi te jugoisto\u010dnom dijelu Azije. Ve\u0107ina ptica gnijezdi se u Europi, a u malom broju gnijezde se \u010dak i na jugu Afrike, u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici. Procjenjuje se da na svijetu ima oko 700.000 roda. U Hrvatskoj se gnijezdi izme\u0111u 1.100 i 1.300 parova. Na podru\u010dju Zagreba\u010dke \u017eupanije imamo evidentiramo preko 250 gnijezda bijele rode.<\/p>\n