[vc_row el_class=”line-height”][vc_column][vc_column_text]Znate li kako \u010digre izgledaju? \u010cime se hrane? Gdje se gnijezde? Koliko ih ima? \u0160to ih ugro\u017eava? Gdje su im stani\u0161ta? Kada dolaze u Hrvatsku a kada odlaze? Nije problem ako ne\u0161to od toga ne znate jer zahvaljuju\u0107i kameri koja prati \u017eivot cvrenokljunih \u010digri mo\u017eete saznati sve to i mnogo vi\u0161e.<\/p>\n
U\u017eivo mo\u017eete gledati kako \u010digre grade gnijezde, sjede na jajima, mo\u017eete vidjeli nevjerojatnu mimikriju i poku\u0161at raspoznat jaja od \u0161ljunka. Tako\u0111er, mo\u017eete u\u017eivati u letu \u010digri, njihovoj potrazi za hranom kao i hranjenju mladunaca. Svakako uklju\u010dite zvuk i u\u017eivajte u njihovom \u010darobnom pjevu.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row disable_element=”yes”][vc_column][vc_raw_html]JTNDZGl2JTIwaWQlM0QlMjJjbGFwcHIlMjIlM0UlM0MlMkZkaXYlM0UlMEElM0NzY3JpcHQlM0UlMEElMjB2YXIlMjBwbGF5ZXIlMjAlM0QlMjBuZXclMjBDbGFwcHIuUGxheWVyJTI4JTdCJTBBJTIwJTIwc291cmNlJTNBJTBBJTIwJTIwJTIwJTIwJTIwJTIwJTIwJTIyaHR0cHMlM0ElMkYlMkZwb29sLmFsdGVyLW1lZGlhLmhyJTNBMTkzNiUyRnJ1Z3ZpY2ElMkZydWd2aWNhLnN0cmVhbSUyRnBsYXlsaXN0Lm0zdTglMjIlMEElMjAlMjAlMjAlMkMlMEElMjAlMjAlMjAlMjBwYXJlbnRJZCUzQSUyMCUyMiUyM2NsYXBwciUyMiUyQyUwQSUyMCUyMHdpZHRoJTNBJTIwJTI3MTAwJTI1JTI3JTJDJTBBJTIwJTIwaGVpZ2h0JTNBJTIwJTI3MTAwJTI1JTI3JTJDJTBBJTIwJTIwYXV0b1BsYXklM0ElMjBmYWxzZSUyQyUwQSUyMCUyMCUyMCUyMCUyRiUyRmdhQWNjb3VudCUzQSUyMCUyN1VBLTQ0MzMyMjExLTElMjclMkMlMEElMjAlMjAlMkYlMkZnYVRyYWNrZXJOYW1lJTNBJTIwJTI3TXlQbGF5ZXJJbnN0YW5jZSUyNyUwQSUyMCUyMCU3RCUyOSUzQiUwQSUzQyUyRnNjcmlwdCUzRSUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUwQQ==[\/vc_raw_html][\/vc_column][\/vc_row][vc_row][vc_column][vc_raw_html]JTNDdmlkZW8lMjBpZCUzRCUyMnZpZGVvanMlMjIlMjBjbGFzcyUzRCUyMnZpZGVvLWpzJTIwdmpzLWZsdWlkJTIwdmpzLWRlZmF1bHQtc2tpbiUyMHZqcy1iaWctcGxheS1jZW50ZXJlZCUyMiUyMGNvbnRyb2xzJTIwcHJlbG9hZCUzRCUyMmF1dG8lMjIlMjBhdXRvcGxheSUyMG11dGVkJTIwZmx1aWQlM0QlMjJ0cnVlJTIyJTIwJTNFJTBBJTBBJTIwJTIwJTIwJTIwJTIwJTIwJTNDc291cmNlJTIwc3JjJTNEJTIyaHR0cHMlM0ElMkYlMkZwb29sLmFsdGVyLW1lZGlhLmhyJTNBMTkzNiUyRnJ1Z3ZpY2ElMkZydWd2aWNhLnN0cmVhbSUyRnBsYXlsaXN0Lm0zdTglMjIlMjB0eXBlJTNEJTIyYXBwbGljYXRpb24lMkZ4LW1wZWdVUkwlMjIlM0UlMEElMjAlMjAlMjAlMjAlM0NwJTIwY2xhc3MlM0QlMjJ2anMtbm8tanMlMjIlM0UlMEElMjAlMjBUbyUyMHZpZXclMjB0aGlzJTIwdmlkZW8lMjBwbGVhc2UlMjBlbmFibGUlMjBKYXZhU2NyaXB0JTJDJTIwYW5kJTIwY29uc2lkZXIlMjB1cGdyYWRpbmclMjB0byUyMGElMjB3ZWIlMjBicm93c2VyJTIwdGhhdCUwQSUyMCUyMCUzQ2ElMjBocmVmJTNEJTIyaHR0cHMlM0ElMkYlMkZ2aWRlb2pzLmNvbSUyRmh0bWw1LXZpZGVvLXN1cHBvcnQlMkYlMjIlMjB0YXJnZXQlM0QlMjJfYmxhbmslMjIlM0VzdXBwb3J0cyUyMEhUTUw1JTIwdmlkZW8lM0MlMkZhJTNFJTBBJTIwJTNDJTJGcCUzRSUwQSUzQyUyRnZpZGVvJTNFJTBBJTBBJTNDc2NyaXB0JTIwc3JjJTNEJTIyaHR0cHMlM0ElMkYlMkZjZG4uanNkZWxpdnIubmV0JTJGbnBtJTJGdmlkZW8uanMlNDA3JTJGZGlzdCUyRnZpZGVvLm1pbi5qcyUyMiUzRSUzQyUyRnNjcmlwdCUzRSUwQSUyMCUyMCUzQ3NjcmlwdCUyMHR5cGUlM0QlMjJ0ZXh0JTJGamF2YXNjcmlwdCUyMiUzRSUwQSUyMCUyMHZhciUyMHBsYXllciUyMCUzRCUyMHZpZGVvanMlMjglMjd2aWRlb2pzJTI3JTI5JTNCJTBBJTBBJTIwJTIwJTIwJTNDJTJGc2NyaXB0JTNFJTBB[\/vc_raw_html][\/vc_column][\/vc_row][vc_row disable_element=”yes”][vc_column][vc_raw_html]JTNDZGl2JTIwc3R5bGUlM0QlMjJwb3NpdGlvbiUzQSUyMHJlbGF0aXZlJTNCJTIwb3ZlcmZsb3clM0ElMjBoaWRkZW4lM0IlMjB3aWR0aCUzQSUyMDEwMCUyNSUzQnBhZGRpbmctdG9wJTNBJTIwNTYuMjUlMjUlM0IlMjIlM0UlMEElMjAlMjAlMjAlMjAlM0NpZnJhbWUlMjB3aWR0aCUzRCUyMjU2MCUyMiUyMGhlaWdodCUzRCUyMjMwMCUyMiUyMHNyYyUzRCUyMmh0dHBzJTNBJTJGJTJGcG9vbC5hbHRlci1tZWRpYS5ociUzQTIwMjAlMkZWaWRlb1BsYXllciUyRnplbGVuaXByc3RlbiUzRmF1dG9wbGF5JTNEMSUyMiUyMHN0eWxlJTNEJTIycG9zaXRpb24lM0ElMjBhYnNvbHV0ZSUzQnRvcCUzQSUyMDAlM0JsZWZ0JTNBJTIwMCUzQmJvdHRvbSUzQSUyMDAlM0JyaWdodCUzQSUyMDAlM0J3aWR0aCUzQSUyMDEwMCUyNSUzQmhlaWdodCUzQSUyMDEwMCUyNSUzQiUyMiUyMHNjcm9sbGluZyUzRCUyMm5vJTIyJTIwZnJhbWVib3JkZXIlM0QlMjIwJTIyJTIwYWxsb3clM0QlMjJhdXRvcGxheSUyMiUyMGFsbG93ZnVsbHNjcmVlbiUyMHdlYmtpdGFsbG93ZnVsbHNjcmVlbiUyMG1vemFsbG93ZnVsbHNjcmVlbiUyMG9hbGxvd2Z1bGxzY3JlZW4lMjBtc2FsbG93ZnVsbHNjcmVlbiUzRSUzQyUyRmlmcmFtZSUzRSUwQSUzQyUyRmRpdiUzRSUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUyMCUwQQ==[\/vc_raw_html][\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_class=”line-height”][vc_column][vc_column_text]Kako prepoznati crvenokljunu \u010digru?<\/strong> Platforma je izra\u0111ena od drvenih konstrukcijskih elemenata vezanih metalnim spojkama koji le\u017ee na 12 plasti\u010dnih pontona i usidrena je na sredi\u0161njem dijelu jezera. Na povr\u0161inu od 65m2 raspore\u0111eno je 8 tona \u0161ljunka kojima se imitira prirodno stani\u0161te povoljno za gnije\u017e\u0111enje \u010digri. Platforma je ogra\u0111ena kako mlade ptice ne bi ispale a ujedno odvra\u0107a predatore. Po cijeloj povr\u0161ini stavljena su mala drvena sjenila kako bi se mladunci \u010digri mogli sakriti od potencijalnih predatora i izravnog sunca. Platforma na Siromaji je prva takve vrste u cijeloj regiji i jedino sigurno mjesto za gnije\u017e\u0111enje \u010digri u hrvatskom dijelu rijeke Save.[\/vc_column_text][vc_column_text]Kad se one gnijezde i koliko mladih obi\u010dno imaju?<\/strong> Na\u0161im \u010digrama \u017eelimo i ove godine uspje\u0161no gnije\u017e\u0111enje.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row full_width=”stretch_row” bg_type=”image” parallax_style=”vcpb-vz-jquery” parallax_content=”parallax_content_value” css=”.vc_custom_1746605532348{padding-top: 1rem !important;padding-bottom: 1rem !important;}”][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1746605545481{padding-top: 1rem !important;padding-right: 1rem !important;padding-bottom: 1rem !important;padding-left: 1rem !important;background-color: #ffffff !important;}”]Jeste li znali?<\/strong><\/p>\n [\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" [vc_row el_class=”line-height”][vc_column][vc_column_text]Znate li kako \u010digre izgledaju? \u010cime se hrane? Gdje se gnijezde? Koliko ih ima? \u0160to ih ugro\u017eava? Gdje su im stani\u0161ta? Kada dolaze u Hrvatsku a kada odlaze? Nije problem ako ne\u0161to od toga ne znate jer zahvaljuju\u0107i kameri […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":17683,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"\n
\nCrvenokljuna \u010digra je ptica selica koja na prvi pogled sli\u010di na galeba, no odaju je upe\u010datljiv dugi crveni kljun i ra\u010dvast rep poput lastavi\u010dinog. Boja perja je svijetlosiva, skoro bijela. Na glavi ima prepoznatljivu crnu \u201ckapu\u201d, duga\u010dak i \u0161iljast naran\u010dastocrven kljun s crnim vrhom. Noge su joj crvene. Hrane se najve\u0107im dijelom malim ribicama i vodenim beskralje\u0161njacima. Crvenokljuna \u010digra je strogo za\u0161ti\u0107ena vrsta u Hrvatskoj.[\/vc_column_text][vc_column_text]Gdje se \u010digre gnijezde?<\/strong>
\nCrvenokljuna \u010digra je usko vezana za vodena stani\u0161ta, pa se gnijezdi na tvrdim podlogama izvan dosega predatora, poput priobalnih kamenitih oto\u010di\u0107a na moru ili \u0161ljunkovitih rije\u010dnih i jezerskih otoka i sprudova. U pro\u0161losti su se gnijezdile na prirodnim rije\u010dnim sprudovima du\u017e Save i Drave, no ta stani\u0161ta nestaju zbog regulacije rije\u010dnih tokova, va\u0111enja \u0161ljunka iz rije\u010dnog korita, utvr\u0111ivanja obala, zaga\u0111enja i drugih utjecaja.[\/vc_column_text][vc_column_text]\u0160to ugro\u017eava \u010digre?<\/strong>
\nOsnovni uzrok ugro\u017eavanja crvenokljune \u010digre su zahvati na prirodnim vodotocima.Ta su podru\u010dja pod velikim utjecajem \u010dovjeka koji uklju\u010duje va\u0111enje \u0161ljunka iz rije\u010dnog korita, utvr\u0111ivanje obala, izgradnju hidroenergetskih postrojenja, zaga\u0111enje voda itd. Crvenokljune \u010digre su na takvim stani\u0161tima suo\u010dene s raznim opasnostima koje utje\u010du na uspje\u0161nost njihovog gnije\u017e\u0111enja, poput fluktuacije razine vode, erozije i otplavljivanja jaja te zarastanja pogodnih gnjezdili\u0161ta. Tijekom sezone gnije\u017e\u0111enja vrsta je osjetljiva i na uznemiravanje od strane ljudi na kolonijama (npr. izletnika i pasa) te zapetljavanja u ribi\u010dki flaks.[\/vc_column_text][vc_column_text]Za\u0161to smo izgradili platformu za \u010digre?<\/strong>
\nVisoka razina vode u jezerima na koja su se \u010digre prisilno premjestile nekih godina onemogu\u0107ava gnije\u017e\u0111enje, a \u010deste fluktuacije vodostaja Save uzrokovane radom hidroelektrana redovito potopaju sprudove i uni\u0161te gnijezda s jajima. Javna ustanova Zeleni prsten izgradila je i postavila platformu za gnije\u017e\u0111enje \u010digri na jezeru Siromaja, nedaleko od Rugvice kako bi \u010digrama pru\u017eila sigurno mjesto za gnije\u017e\u0111enje u u neposrednoj blizini rijeke Save. To je posebice va\u017eno za povratak male \u010digre, ugro\u017eene vrste koja se je zadnji put na rijeci Savi uspje\u0161no gnijezdila 2010. godine, a \u010dije kolonije ne smiju biti udaljene vi\u0161e od 1 km od optimalnih hranili\u0161ta na rijeci Savi. Intenzivna istra\u017eivanja \u010digri obilje\u017eenih GPS ure\u0111ajima s oda\u0161ilja\u010dima pokazala su da \u010dak i crvenokljune \u010digre koje gnijezde na koloniji na Rakitju, za hranjenje najvi\u0161e koriste plitke dijelove rijeke Save kod Rugvice, tj. lete oko 25 km u jednom smjeru kako bi nahranile svoje mlade. Taj dodatni napor koji \u010digre moraju podnijeti mo\u017ee dovesti do izumiranja populacije i zbog toga je ova platforma trenutno najbolje gnijezdili\u0161te koje \u010digre imaju u ovom dijelu Hrvatske. Nadajmo se da \u0107e dugoro\u010dno omogu\u0107iti i povratak male \u010digre, koja se u podru\u010dju vi\u0111a pojedina\u010dno i neredovito, a zadnji put 2019. godine.<\/p>\n
\nU Hrvatskoj je prisutna od travnja do rujna. S gnije\u017e\u0111enjem uglavnom po\u010dinju po\u010detkom svibnja. Nakon parenja, pripreme jedno gnijezdo, obla\u017eu ga gran\u010dicama i travkama te \u017eenka u njega pola\u017ee 1 \u2013 3 jaja. Inkubacija traje 21-23 dana. Pti\u0107i su djelomi\u010dni potrku\u0161ci koji gnijezdo napu\u0161taju ve\u0107 s 3 \u2013 4 dana starosti, a potpuno su operna\u0107eni oko 24 \u2013 25 dana nakon izlijeganja. Oba roditelja sjede na jajima i othranjuju pti\u0107e! Ukoliko gnijezde\u0107em paru iz nekog razloga prvo leglo u sezoni propadne, mogu zapo\u010deti s novim gnije\u017e\u0111enjem.[\/vc_column_text][vc_column_text]Kamo \u010digre odlaze zimi?<\/strong>
\nVe\u0107ina europske populacije crvenokljune \u010digre seli se uz zapadnu obalu Europe i Afrike. \u010cigre su ptice selice i leta\u010di na nevjerojatne daljine, na putu do Afrike prelete i do 10.000 km u jednom smjeru. Istra\u017eivanja savske populacije \u010digri kori\u0161tenjem geolokatora, koja smo proveli u suradnji sa Zavodom za ornitologiju HAZU, pokazala su da na\u0161e populacije za razliku od ve\u0107ine europskih populacija sele uz isto\u010dnu obalu Afrike do zimovali\u0161ta u Mozambi\u010dkom kanalu.<\/p>\n\n