{"id":4124,"date":"2021-11-15T21:57:46","date_gmt":"2021-11-15T20:57:46","guid":{"rendered":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/?page_id=4124"},"modified":"2022-03-21T21:50:18","modified_gmt":"2022-03-21T20:50:18","slug":"biljke","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/","title":{"rendered":"Biljke"},"content":{"rendered":"<p>[vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e3ebb966485\" data-id=\"69e3ebb966485\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row full_width=&#8221;stretch_row&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1645401083575{padding-top: 2rem !important;padding-bottom: 3rem !important;}&#8221;]<\/p>\n<h2>Prvi fosilni dokazi o postojanju kopnenih biljaka datiraju od prije oko 500 milijuna godina, a podaci dobiveni analizom DNA sugeriraju da su prve biljke naselile kopno prije \u010dak 700 milijuna godina. Usporedimo li to s pojavom prvog \u010dovjeka (Homo sapiens), koji se pojavljuje prije oko 300.000 godina, kopnene biljke nastanjuju Zemlju oko 2.300 puta du\u017ee od \u010dovjeka. Naseljavanje kopna bio je jedan od klju\u010dnih trenutaka u Zemljinoj povijesti te su zajedno s algama kroz proces fotosinteze u potpunosti transformirale Zemlju. Stvoren je okoli\u0161 bogat kisikom i ugljikom koji je osnova za razvoj \u017eivota kakvog danas poznajemo. I danas je njihova uloga nezamjenjiva i osnova su gotovo svih hranidbenih sustava koje poznajemo na Zemlji, a neizmjerno su va\u017ene i u borbi protiv klimatskih promjena. U Hrvatskoj se mo\u017eemo podi\u010diti velikom raznoliko\u0161\u0107u vi\u0161ih vrsta biljaka koju \u010dini vi\u0161e od 5300 vrsta i podvrsta \u0161to je vi\u0161e nego primjerice \u0160panjolska (5050) ili Velika Britanija (1623), tj. od europskih zemalja samo Turska i Italija imaju vi\u0161e svojti. Od toga se preko 380 njih smatra endemima u u\u017eem ili \u0161irem smislu.<\/h2>\n<p>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e3ebb9664b0\" data-id=\"69e3ebb9664b0\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;okruglolisnaRosika&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028410803{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-left&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Okruglolisna rosika<\/h1>\n<p>Okruglolisna rosika zeljasta je trajnica iz porodice rosika. Biljka je prijelaznih cretova, raste u zajednici bijele \u0161iljkice, u kojoj uvijek nalazimo i vrste maha tresetara.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-3585\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-3585 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:#ffffff;border-color:#ffffff;color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e3ebb9665368-10938398\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e3ebb9665368-10938398\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e3ebb9665368-10938398 \" data-class=\"content-69e3ebb9665368-10938398\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-7353\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-7353 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>Okruglolisna rosika<\/h1>\n<p>Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia L.) zeljasta je trajnica iz porodice rosika. Biljka je prijelaznih cretova, raste u zajednici bijele \u0161iljkice, u kojoj uvijek nalazimo i vrste maha tresetara. Raste na vla\u017enim, mo\u010dvarnim i cretnim stani\u0161tima. Cvate od lipnja do kolovoza. Zimi zadr\u017ei zelene listove, ali ih obi\u010dno mijenja u prolje\u0107e. U Hrvatskoj ima statusi kriti\u010dno ugro\u017eene vrste (CR) kojoj prijeti izumiranje i strogo je za\u0161ti\u0107ena vrsta. Glavni uzrok ugro\u017eenosti je nestanak cretnih stani\u0161ta prirodnom progresivnom vegetacijskom sukcesijom i gubitkom vode. Ime roda dolazi od gr\u010dke rije\u010di droseros, tj. oro\u0161en, vodenkast, a vrste od latinskih rije\u010di rotundus i folius, tj. onaj s okruglim listovima. Pokazatelj je vla\u017enih, kiselih (pH 3,5\u20135,5) i siroma\u0161nih tala, a nedostatak du\u0161ika u tlu nadokna\u0111uje hvatanjem i \u201cprobavom\u201d kukaca. Hvata ih ljepljivim tentakulima, a zatim cijeli plijen obavija listom. Tentakuli lu\u010de proteoliti\u010dke enzime kojima se plijen razgra\u0111uje, a biljka apsorpcijom preko lista prima prijeko potrebne sastojke. Sekrecija je najobilnija za sun\u010danih razdoblja. Rosika je ljekovita biljka i nekad se u narodnoj medicini upotrebljavala za lije\u010denje bolesti di\u0161nog sustava, no zbog ugro\u017eenosti vrste u prirodi, danas se koriste isklju\u010divo uzgojene vrste.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;4200&#8243; img_size=&#8221;800&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e3ebb966576\" data-id=\"69e3ebb966576\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;obicnaKockavica&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;4202&#8243; img_size=&#8221;800&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028838001{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-right&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Obi\u010dna kockavica<\/h1>\n<p>Obi\u010dna kockavica je trajna zeljasta proljetnica iz porodice ljiljana. Ima purpurne cvjetove sa svjetlijim i tamnijim \u0161arama koje tvore uzorak \u0161ahovnice, po \u010demu je i dobila hrvatski naziv.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-6423\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-6423 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:rgba(255,255,255,0.65);border-color:rgba(255,255,255,0.65);color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e3ebb9665a08-51880693\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e3ebb9665a08-51880693\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e3ebb9665a08-51880693 \" data-class=\"content-69e3ebb9665a08-51880693\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-856\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-856 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>Obi\u010dna kockavica<\/h1>\n<p>Obi\u010dna kockavica (Fritillaria meleagris L.) je trajna zeljasta proljetnica iz porodice ljiljana. Ima purpurne cvjetove sa svjetlijim i tamnijim \u0161arama koje tvore uzorak \u0161ahovnice, po \u010demu je i dobila hrvatski naziv. Cvate u o\u017eujku i travnju, a cvjetovi su pojedina\u010dni, krupni i vise na vrhu uspravne strabljike. Ime roda potje\u010de od latinske rije\u010di fritillus \u0161to zna\u010di pehar ili \u010da\u0161a za bacanje kocke te se odnosi na kockaste \u0161are listova perigona. Najpoznatija stani\u0161ta kockavice su vla\u017ene livade, poplavne \u0161ume i sli\u010dna stani\u0161ta koja su bogata vodom. Kockavica se pojavljuje u rano prolje\u0107e, a osim \u0161to ju opra\u0161uju bumbari i p\u010dele, ona se tako\u0111er mo\u017ee razmno\u017eavati i lukovicama, a ne samo sjemenkama. Budu\u0107i da se nalazi u Crvanoj knjizi kao osjetljiva vrsta (VU), kockavica je strogo za\u0161ti\u0107ena. Glavni uzrok njezine ugro\u017eenosti je gubitak stani\u0161ta uslijed melioracije, urbanizacije, pretvaranje livada u oranice ili gra\u0111evinsko zemlji\u0161te. Kockavica je otrovna, iznimno dugotrajna biljka i mo\u017ee po\u017eivjeti tridesetak godina, ali je i vrlo osjetljiva vrsta te brzo nestaje iz podru\u010dja koja joj vi\u0161e ne odgovaraju.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e3ebb9665c9\" data-id=\"69e3ebb9665c9\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;samoborskaGromotulja&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028410803{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-left&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Samoborska gromotulja<\/h1>\n<p>Samoborska gromotulja je niska zeljasta biljka koja raste u obliku malih busenova iz porodice krsta\u0161ica.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-9822\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-9822 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:#ffffff;border-color:#ffffff;color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e3ebb9665ed2-89631387\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e3ebb9665ed2-89631387\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e3ebb9665ed2-89631387 \" data-class=\"content-69e3ebb9665ed2-89631387\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-347\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-347 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1><strong>Samoborska gormotulja&nbsp;<\/strong><\/h1>\n<p>Samoborska gromotulja (Alyssum montanum L. ssp. pluscanescens (Raim. ex Baumgartner) Trpin) je niska zeljasta biljka koja raste u obliku malih busenova iz porodice krsta\u0161ica. \u017dutih je cvjetova s \u010detiri srcolike latice unakrsno smje\u0161tene, i listova prekrivenih s obje strane zvjezdastim dla\u010dicama. Dvogodi\u0161nja je, ponekad i vi\u0161egodi\u0161nja biljka, a uspijeva na skeletnom tlu tro\u0161noga dolomitnog mati\u010dnog supstrata. Cvjeta u o\u017eujku i travnju. Jedino nalazi\u0161te ovog endema u Hrvatskoj je dolomitni bre\u017euljak u dolini Lipove\u010dke Gradne uz kamenolom Smerovi\u0161\u0107e u Samoboru koji je 1963. godine progla\u0161en posebnim botani\u010dkim rezervatom. Od milja je zovu &#8220;samoborska degenija&#8221;. Gromotulja je u kategoriju strogo za\u0161ti\u0107enih svojti uvr\u0161tena Pravilnikom o progla\u0161avanju divljih svojti za\u0161ti\u0107enim i strogo za\u0161ti\u0107enim.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;4204&#8243; img_size=&#8221;800&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e3ebb966611\" data-id=\"69e3ebb966611\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;pcelinjaKokica&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;4206&#8243; img_size=&#8221;800&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028838001{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-right&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>P\u010delinja kokica<\/h1>\n<p>P\u010delinja kokica je trajnica visoka 10\u201330 cm iz porodice ka\u010dunovnica. Stabljika nosi 2 \u2013 4 bazalna, duguljasto \u2013 jajasta lista, duga do 10 cm, i 1-2 lista u gornjem dijelu, ali oni su u\u017ei i obavijaju je kao rukavac.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-4158\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-4158 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:rgba(255,255,255,0.65);border-color:rgba(255,255,255,0.65);color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e3ebb9666320-49516914\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e3ebb9666320-49516914\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e3ebb9666320-49516914 \" data-class=\"content-69e3ebb9666320-49516914\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-7472\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-7472 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>P\u010delinja kokica<\/h1>\n<p>P\u010delinja kokica (Ophrys apifera Huds.) je trajnica visoka 10\u201330 cm iz porodice ka\u010dunovnica. Stabljika nosi 2 \u2013 4 bazalna, duguljasto \u2013 jajasta lista, duga do 10 cm, i 1-2 lista u gornjem dijelu, ali oni su u\u017ei i obavijaju je kao rukavac. Cvjetovi su nalik na p\u010dele, koje i opra\u0161uju ovu vrstu. Cvjeta od svibnja do srpnja, a plod je tobolac. Raste na suhim travnjacima i pa\u0161njacima, svijetilm \u0161umama i napu\u0161tenim poljima.Cvjetovi p\u010delinje kokice morfologijom donje usne vrlo nalikuju \u017eenkama p\u010dele te se tako uklju\u010duju u reproduktivni sustav kukaca privla\u010denjem mu\u017ejaka. Podnosi razli\u010dite vrste tla, ali samo na vapnencima. U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske uvr\u0161tena je kao osjetljiva vrsta (VU). Ugro\u017eena je u prvom redu zbog nestanka stani\u0161ta. Od osu\u0161enih i samljevenih gomolja dobiva se fini bijeli prah zvan salep. Salep je iznimno hranjiva tvar visoke energetske vrijednosti, slatkasta okusa i pomalo neugodna mirisa. Stavlja se u pi\u0107a, dodaje se u posebnim dijetama, a slovi i kao afrodizijak. Prije masovne prodaje kave, salep se pio u svim velikim europskih gradovima, pa se \u010dak i prodavao zimi na ulicama. Zbog potrebe za specifi\u010dnim gljivicama u tlu, p\u010delinje kokice se samo kratko mogu odr\u017eavati u uzgoju.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e3ebb966653\" data-id=\"69e3ebb966653\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;velecvjetniKukurijek&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028410803{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-left&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Velecvjetni kukurijek<\/h1>\n<p>Velecvjetni kukurijek je zeljasta trajnica iz porodice \u017eabnjaka, naj\u010de\u0161\u0107e bijelih do crvenkasto nahukanih cvjetova.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-8714\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-8714 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:#ffffff;border-color:#ffffff;color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e3ebb9666730-41297914\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e3ebb9666730-41297914\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e3ebb9666730-41297914 \" data-class=\"content-69e3ebb9666730-41297914\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-3535\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-3535 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1><strong>Velecvjetni kukurijek <\/strong><\/h1>\n<p>Velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L. ssp. macranthus (Freyn) Schiffn.) je zeljasta trajnica iz porodice \u017eabnjaka, naj\u010de\u0161\u0107e bijelih do crvenkasto nahukanih cvjetova. Stabljika je gotovo gola, nerazgranjena ili razgranjena na dva kratka ogranka, s prizemnim tamnozelenim listovima koji prezimljuju. Cvate zimi pa je zovu jo\u0161 i \u201cbo\u017ei\u0107njak\u201d. Mo\u017eemo je na\u0107i u brdskim \u0161umama i \u0161umarcima. Cijela je biljka otrovna. Naziv roda potje\u010de od gr\u010dke rije\u010di \u201chelo\u201d \u0161to zna\u010di smrtonosan i \u201cbora\u201d \u0161to zna\u010di jelo. Vrsta je naziv niger dobila po crnosme\u0111oj boji podanka. Ova lijepa i kod nas \u010desta biljka subilirski je endem male rasprostranjenosti. Sve su vrste ovog roda potencijalno otrovne, i imaju neobi\u010dne cvjetove, u kojima se nakon cvatnje razvijaju veliki mjehuri. Velecvjetni kukurijek je strogo za\u0161ti\u0107ena vrsta koja se nalazi i u Crvenoj knjizi kao osjetljiva proljetnica (VU), zbog \u010dega ju je zabranjeno brati. Glavni uzrok ugro\u017eenosti je prekomjerno sambiranje zbog dekorativnog izgleda. Sadr\u017ei kemijski spoj heleborin koji djeluje kao jaki otrov na sve kralje\u017enjake te je \u010desti uzro\u010dnik biljnih trovanja \u017eivotinja, osobito stoke.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;11512&#8243; img_size=&#8221;800&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e3ebb966691\" data-id=\"69e3ebb966691\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;sirokolisnaVeprina&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;4210&#8243; img_size=&#8221;800&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028838001{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-right&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>\u0160irokolisna veprina<\/h1>\n<p>\u0160irokolisna veprina je vazdazelena drvenasta trajnica iz porodice \u0161parogovki. Visoka je 20-40 cm te ima filokadije, pro\u0161irene dijelove stabljike koji nalikuju listu.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-2507\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-2507 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:rgba(255,255,255,0.65);border-color:rgba(255,255,255,0.65);color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e3ebb9666b10-51615663\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e3ebb9666b10-51615663\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e3ebb9666b10-51615663 \" data-class=\"content-69e3ebb9666b10-51615663\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-6954\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-6954 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>\u0160irokolisna veprina<\/h1>\n<p>\u0160irokolisna veprina (Ruscus hypoglossum L.) je vazdazelena drvenasta trajnica iz porodice \u0161parogovki. Visoka je 20-40 cm te ima filokadije, pro\u0161irene dijelove stabljike koji nalikuju listu. Na sredi\u0161njem dijelu filokadija obi\u010dno se nalazi pravi listi\u0107, u \u010dijem se pazu\u0161cu razvija cvijet i kasnije plod. Vrstu opra\u0161uju kukci, a cvjeta u travnju i svibnju. Plod je jakocrvena boba promjera do 10 mm. Sjajni crveni plodovi su otrovni, dok su ostali dijelovi biljke ljekoviti. Raste na sjenovitim i vla\u017enim stani\u0161tima, u listopadnim gorskim \u0161umama, na humusom bogatim tlima male kiselosti. Razmno\u017eava se sjemenom i vegetativno. Latinsko ime roda Ruscus potje\u010de od starogr\u010dke rije\u010di za kljun zbog sli\u010dnosti lista s kljunom neke ptice. Ime vrste potje\u010de od gr\u010dkih rije\u010di hypo (ispod) i glossa (jezik), zbog jezi\u010dastog oblika filokladija. Tercijarni je relikt pre\u017eivio iz vremena prije ledenih doba te je u Hrvatskoj na isto\u010dnoj granici svoje rasprostranjenosti.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e3ebb9666ce\" data-id=\"69e3ebb9666ce\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;bozikovina&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028410803{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-left&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Bo\u017eikovina<\/h1>\n<p>Bo\u017eikovina je vazdazeleno stabalce ili grm (do pet metara) bodljikavih tamnozelenih ko\u017eastih listova iz porodice bo\u017eikovina.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-3199\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-3199 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:#ffffff;border-color:#ffffff;color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e3ebb9666ec2-43409067\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e3ebb9666ec2-43409067\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e3ebb9666ec2-43409067 \" data-class=\"content-69e3ebb9666ec2-43409067\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-7991\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-7991 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>Bo\u017eikovina<\/h1>\n<p>Bo\u017eikovina (Ilex aquifolium L.) je vazdazeleno stabalce ili grm (do pet metara) bodljikavih tamnozelenih ko\u017eastih listova iz porodice bo\u017eikovina. Raste u brdskim listopadnim \u0161umama, pojedina\u010dno ili u skupini i voli sjenu. Mladi su listovi na rubovima trnovito nazubljeni, dok su stariji na vi\u0161im granama gotovo bez bodlji. Listovi, kora i plodovi su otrovni. Cvjeta u svibnju i lipnju, a opra\u0161uje se kukcima. Plod je jarkocrvena ko\u0161tunica veli\u010dine gra\u0161ka koja dozrijeva u studenom i prosincu, a 20-30 plodova \u010dine smrtonosnu dozu. Jako sporo raste pa mo\u017ee do\u017eivjeti vi\u0161e stotina godina. Plodove rado jedu ptice i kukci jer im je zimi izbor hrane ograni\u010den. Biljka je sjene i polusjene, pokazatelj slabo kiselih, umjereno hranjivih, humoznih i svje\u017eih tala. Gran\u010dice bo\u017eikovine s crvenim plodovima svima su dobro poznata bo\u017ei\u0107na dekoracija, a taj obi\u010daj datira jo\u0161 iz pretkr\u0161\u0107anskih vremena. Svijetlo drvo bo\u017eikovine tvrdo je i \u010dvrsto, i tradicionalno se od njega rezbare bijele \u0161ahovske figure. Bo\u017eikovina je izrazito cijenjena u hortikulturi pa su uzgojeni deseci kultivara. Nalazi se u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske kao osjetljiva vrsta (VU). Ugro\u017eena je samo lokalno, zbog rezanja granja i ponekad kopanja i presa\u0111ivanja u vrtove.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;4211&#8243; img_size=&#8221;800&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e3ebb966719\" data-id=\"69e3ebb966719\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;cetverolisnaRaznorotka&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;4212&#8243; img_size=&#8221;800&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028838001{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-right&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>\u010cetverolisna raznorotka<\/h1>\n<p>\u010cetverolisna raznorotka vi\u0161egodi\u0161nja je zeljasta trajnica iz porodice raznorotki. Stabljika joj je duga do 100 cm, a podanak gol i puzav.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-2245\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-2245 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:rgba(255,255,255,0.65);border-color:rgba(255,255,255,0.65);color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e3ebb9667369-42339925\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e3ebb9667369-42339925\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e3ebb9667369-42339925 \" data-class=\"content-69e3ebb9667369-42339925\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-6968\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-6968 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>\u010cetverolisna raznorotka<\/h1>\n<p>\u010cetverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia L.) vi\u0161egodi\u0161nja je zeljasta trajnica iz porodice raznorotki. Stabljika joj je duga do 100 cm, a podanak gol i puzav. Listovi su u po\u010detku dlakavi i spiralno uvijeni, a kasnije ogole. Ima \u010detiri lista zbog \u010dega izgledom podsje\u0107a na djeteline. Raste uz mo\u010dvare, bare, ribnjake, mrtve rije\u010dne rukavce, grabe i na mjestima koja periodi\u010dki poplavljuju, a ljeti ponekad presu\u0161uju. Pokazatelj je izuzetno toplih stani\u0161ta, izmjeni\u010dne vla\u017enosti (podnosi i dulje vrijeme bez vode), slabo kiselih do slabo bazi\u010dnih glinastih tala, umjereno bogatim du\u0161ikom Rasprostranjena je uglavnom u nizinskom dijelu Hrvatske. Nalazi se u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske kao ugro\u017eena vrsta (EN). Mladi izdanci i listovi su jestivi, a uzgaja se i kao biljka u akvarijima.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e3ebb966750\" data-id=\"69e3ebb966750\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row bg_type=&#8221;bg_color&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1646222382243{margin-right: 0px !important;margin-left: 0px !important;background-color: #ffffff !important;}&#8221;][vc_column][vc_text_separator title=&#8221;Otkrijte tajanstveni svijet koji vas okru\u017euje&#8221; color=&#8221;sandy_brown&#8221; style=&#8221;double&#8221; el_width=&#8221;80&#8243;]<div class=\"ult-spacer spacer-69e3ebb96675a\" data-id=\"69e3ebb96675a\" data-height=\"36\" data-height-mobile=\"36\" data-height-tab=\"36\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row][vc_column width=&#8221;1\/3&#8243;]\n<div id=\"interactive-banner-1-wrap-2663\" class=\"ult-banner-block ult-adjust-bottom-margin ult-bb-box ult-banner-block-custom-height banner-style12 \"   style=\"height:250px;\">\n\t<img src=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Naslovna-4.jpg\" alt=\"null\">\n\t<div class=\"mask opaque-background\" style=\"background:rgba(9,105,0,0.3);\">\n\t\t<div  data-ultimate-target='#interactive-banner-1-wrap-2663 .bb-description'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"bb-description ult-responsive\" style=\"font-weight:normal;color:#ffffff;\">SISAVCI<\/div>\n\t<\/div><a class=\"bb-link\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/sisavci\/\" title=\"Sisavci\" ><\/a>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/3&#8243;]\n<div id=\"interactive-banner-1-wrap-7018\" class=\"ult-banner-block ult-adjust-bottom-margin ult-bb-box ult-banner-block-custom-height banner-style12 \"   style=\"height:250px;\">\n\t<img src=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Naslovna.jpg\" alt=\"null\">\n\t<div class=\"mask opaque-background\" style=\"background:rgba(9,105,0,0.3);\">\n\t\t<div  data-ultimate-target='#interactive-banner-1-wrap-7018 .bb-description'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"bb-description ult-responsive\" style=\"font-weight:normal;color:#ffffff;\">KUKCI<\/div>\n\t<\/div><a class=\"bb-link\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/kukci\/\" title=\"Kukci\" ><\/a>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/3&#8243;]\n<div id=\"interactive-banner-1-wrap-7582\" class=\"ult-banner-block ult-adjust-bottom-margin ult-bb-box ult-banner-block-custom-height banner-style12 \"   style=\"height:250px;\">\n\t<img src=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Ribe.jpg\" alt=\"null\">\n\t<div class=\"mask opaque-background\" style=\"background:rgba(9,105,0,0.3);\">\n\t\t<div  data-ultimate-target='#interactive-banner-1-wrap-7582 .bb-description'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"bb-description ult-responsive\" style=\"font-weight:normal;color:#ffffff;\">RIBE<\/div>\n\t<\/div><a class=\"bb-link\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/ribe\/\" title=\"Ribe\" ><\/a>\n<\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row][vc_column width=&#8221;1\/3&#8243;]\n<div id=\"interactive-banner-1-wrap-2778\" class=\"ult-banner-block ult-adjust-bottom-margin ult-bb-box ult-banner-block-custom-height banner-style12 \"   style=\"height:250px;\">\n\t<img src=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/naslovna-1.jpg\" alt=\"null\">\n\t<div class=\"mask opaque-background\" style=\"background:rgba(9,105,0,0.3);\">\n\t\t<div  data-ultimate-target='#interactive-banner-1-wrap-2778 .bb-description'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"bb-description ult-responsive\" style=\"font-weight:normal;color:#ffffff;\">PTICE<\/div>\n\t<\/div><a class=\"bb-link\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/ptice\/\" title=\"Ptice\" ><\/a>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/3&#8243;]\n<div id=\"interactive-banner-1-wrap-3254\" class=\"ult-banner-block ult-adjust-bottom-margin ult-bb-box ult-banner-block-custom-height banner-style12 \"   style=\"height:250px;\">\n\t<img src=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Naslovna-fotka.jpg\" alt=\"null\">\n\t<div class=\"mask opaque-background\" style=\"background:rgba(9,105,0,0.3);\">\n\t\t<div  data-ultimate-target='#interactive-banner-1-wrap-3254 .bb-description'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"bb-description ult-responsive\" style=\"font-weight:normal;color:#ffffff;\">VODOZEMCI I GMAZOVI<\/div>\n\t<\/div><a class=\"bb-link\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/\" title=\"Vodozemci i gmazovi\" ><\/a>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/3&#8243;]\n<div id=\"interactive-banner-1-wrap-6295\" class=\"ult-banner-block ult-adjust-bottom-margin ult-bb-box ult-banner-block-custom-height banner-style12 \"   style=\"height:250px;\">\n\t<img src=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/i-jos.jpg\" alt=\"null\">\n\t<div class=\"mask opaque-background\" style=\"background:rgba(9,105,0,0.3);\">\n\t\t<div  data-ultimate-target='#interactive-banner-1-wrap-6295 .bb-description'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"bb-description ult-responsive\" style=\"font-weight:normal;color:#ffffff;\">I JO\u0160...<\/div>\n\t<\/div><a class=\"bb-link\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/i-jos\/\" title=\"I jo\u0161\u2026\" ><\/a>\n<\/div>[\/vc_column][\/vc_row]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>[vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column][\/vc_column][\/vc_row][vc_row full_width=&#8221;stretch_row&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1645401083575{padding-top: 2rem !important;padding-bottom: 3rem !important;}&#8221;] Prvi fosilni dokazi o postojanju kopnenih biljaka datiraju od prije oko 500 milijuna godina, a podaci dobiveni analizom DNA sugeriraju da su prve biljke naselile kopno prije \u010dak 700 milijuna [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4239,"parent":3089,"menu_order":1,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v18.4.1 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Biljke - JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Biljke - JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"[vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column][\/vc_column][\/vc_row][vc_row full_width=&#8221;stretch_row&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1645401083575{padding-top: 2rem !important;padding-bottom: 3rem !important;}&#8221;] Prvi fosilni dokazi o postojanju kopnenih biljaka datiraju od prije oko 500 milijuna godina, a podaci dobiveni analizom DNA sugeriraju da su prve biljke naselile kopno prije \u010dak 700 milijuna [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-03-21T20:50:18+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Naslovna-3.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1620\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1080\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"17 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/#website\",\"url\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/\",\"name\":\"JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije\",\"description\":\"JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Naslovna-3.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Naslovna-3.jpg\",\"width\":1620,\"height\":1080},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/\",\"name\":\"Biljke - JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2021-11-15T20:57:46+00:00\",\"dateModified\":\"2022-03-21T20:50:18+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Tajanstveni stanovnici\",\"item\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Biljke\"}]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Biljke - JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Biljke - JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije","og_description":"[vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column][\/vc_column][\/vc_row][vc_row full_width=&#8221;stretch_row&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1645401083575{padding-top: 2rem !important;padding-bottom: 3rem !important;}&#8221;] Prvi fosilni dokazi o postojanju kopnenih biljaka datiraju od prije oko 500 milijuna godina, a podaci dobiveni analizom DNA sugeriraju da su prve biljke naselile kopno prije \u010dak 700 milijuna [&hellip;]","og_url":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/","og_site_name":"JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije","article_modified_time":"2022-03-21T20:50:18+00:00","og_image":[{"width":1620,"height":1080,"url":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Naslovna-3.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"17 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/#website","url":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/","name":"JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije","description":"JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Naslovna-3.jpg","contentUrl":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Naslovna-3.jpg","width":1620,"height":1080},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/#webpage","url":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/","name":"Biljke - JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije","isPartOf":{"@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/#primaryimage"},"datePublished":"2021-11-15T20:57:46+00:00","dateModified":"2022-03-21T20:50:18+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Tajanstveni stanovnici","item":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Biljke"}]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4124"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4124"}],"version-history":[{"count":23,"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4124\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12798,"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4124\/revisions\/12798"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3089"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4239"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4124"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}