{"id":4276,"date":"2022-02-01T00:12:18","date_gmt":"2022-01-31T23:12:18","guid":{"rendered":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/?page_id=4276"},"modified":"2024-08-23T14:52:29","modified_gmt":"2024-08-23T12:52:29","slug":"vodozemci-i-gmazovi","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/","title":{"rendered":"Vodozemci i gmazovi"},"content":{"rendered":"<p>[vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e1dee92b82d\" data-id=\"69e1dee92b82d\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row full_width=&#8221;stretch_row&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1724417533018{padding-top: 2rem !important;padding-bottom: 3rem !important;}&#8221;]<\/p>\n<h3>Vodozemci i gmazovi su dvije razli\u010dite skupine kralje\u017enjaka koje se \u010desto spominju zajedno jer nastanjuju sli\u010dna stani\u0161ta, a stru\u010dnjaci koji se bave njima zovu se herpetolozi. Za vodozemce se smatra da su prvi kralje\u017enjaci koji su nastanili kopno prije oko 370 milijuna godina, dok se prvi poznati dokazi za postojanje gmazova javljaju prije oko 230 milijuna godina. Najpoznatiji gmazovi iz doba Mezozoika su dinosauri koji su bili dominantna skupina \u017eivotinja na Zemlji kroz 170 milijuna godina. Iako su vrlo slabo promovirani u op\u0107oj javnosti, koristi od ovih skupina su iznimno velike. U ekosustavima imaju uloge i predatora i plijena. Hrane se velikim koli\u010dinama drugih organizama koje smatramo \u0161tetnicima, a tako\u0111er i le\u0161inama u okoli\u0161u zbog \u010dega imaju i ulogu \u010dista\u010da ekosustava. Prou\u010davanjem ovih skupina do danas je na\u0111en vrlo velik broj lijekova za ljudske bolesti, a sposobnost regeneracije tkiva i dalje se prou\u010dava kako bi se bolje razumjelo kako pobolj\u0161ati regeneraciju tkiva u ljudi. Vodozemci se smatraju trenutno najugro\u017eenijom skupinom kralje\u017enjaka u svijetu jer ih je \u010dak 40% suo\u010deno s velikom vjerojatno\u0161\u0107u izumiranja. Kako se radi o skupinama koje su vrlo osjetljive na zaga\u0111enja u okoli\u0161u, to ukazuje i na sve alarmantnije stanje i za nas.<\/h3>\n<p>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e1dee92b85c\" data-id=\"69e1dee92b85c\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;barskaKornjaca&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028410803{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-left&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Barska kornja\u010da<\/h1>\n<p>Barska kornja\u010da jedna je od dvije vrste slatkovodnih kornja\u010da u Hrvatskoj. Prepoznatljiva je po \u017eutim to\u010dkastim mrljama na crnome tijelu. Kornja\u010de nemaju zube nego se koriste o\u0161trim \u010deljustima s ro\u017enatim kljunom kako bi kidale hranu. Barska kornja\u010da je poluakvati\u010dka, odnosno poluvodena vrsta, \u0161to zna\u010di da nastanjuje gotovo sve vrste kopnenih voda i poplavnih podru\u010dja.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-8676\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-8676 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:#ffffff;border-color:#ffffff;color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e1dee92b8d63-27922316\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e1dee92b8d63-27922316\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e1dee92b8d63-27922316 \" data-class=\"content-69e1dee92b8d63-27922316\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-9501\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-9501 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>Alpska strizibuba<\/h1>\n<p>Alpska strizibuba (Rosalia alpina)je vrsta kornja\u0161a koja se uglavnom pojavljuje na vi\u0161im nadmorskim visinama te je tipi\u010dna za bukove \u0161ume. Nalazimo ih i u nizinama, a u nedostatku bukve mogu naseliti druge listopadne vrste drve\u0107a kao \u0161to su javor, breza, lipa i brijest. Odrasle alpske strizibube velike su od 14-40 mm \u0161to ne uklju\u010duje du\u017einu ticala. Ticala kod \u017eenki su sli\u010dne du\u017eine kao i tijelo, a kod mu\u017ejaka mogu biti i duplo du\u017ea. Boja tijela je plavkasto-siva, a odozgo imaju \u0161est simetri\u010dno raspore\u0111enih crnih to\u010dki razli\u010ditih oblika i veli\u010dina. Jaja pola\u017ee na osun\u010dana starija stabla s debelom korom u kojima ima mrtve ili odumiru\u0107e drvne mase. Sposobne su letjeti, ali uglavnom ne prelaze vi\u0161e od par stotina metara. Najve\u0107a zabilje\u017eena udaljenost na kojoj su se kretale je 1,5 km. Odrasle jedinke se vjerojatno uop\u0107e ne hrane. Razvoj li\u010dinke do odrasle jedinke traje izme\u0111u 2 i 3 godine. U prvoj godini uglavnom ostaju u kori ili neposredno ispod nje, a u drugoj i tre\u0107oj godini ulaze dublje u stablo, ali pri tome ne nanose zna\u010dajne \u0161tete jer ih obi\u010dno privla\u010de dijelovi stabala koji ve\u0107 odumiru. Mrtva drvna masa va\u017ena je za opstanak velikog broja vrsta biljaka, \u017eivotinja i gljiva, a alpska strizibuba jedan od dobrih indikatora kvalitetnog stani\u0161ta za mnoge od njih.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;4279&#8243; img_size=&#8221;800&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e1dee92b923\" data-id=\"69e1dee92b923\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;mocvarnaSmedaZaba&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;11580&#8243; img_size=&#8221;800&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028838001{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-right&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Mo\u010dvarna sme\u0111a \u017eaba<\/h1>\n<p>Mo\u010dvarna sme\u0111a \u017eaba (<em>Rana arvalis<\/em>) je vrsta \u017eabe srednje veli\u010dine, naraste do 8 cm. Glatka ko\u017ea je sivkasta, \u017eu\u0107kasta ili sme\u0111a sa tamnim uzorkom koji uklju\u010duje tamnosme\u0111u \u201emasku\u201c preko svakog oka. Mo\u010dvarnu sme\u0111u \u017eabu lako je zamjeniti sa vrlo sli\u010dnima \u0161umskom sme\u0111om \u017eabom i livadnom sme\u0111om \u017eabom.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-4476\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-4476 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:rgba(255,255,255,0.65);border-color:rgba(255,255,255,0.65);color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e1dee92b9515-91665076\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e1dee92b9515-91665076\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e1dee92b9515-91665076 \" data-class=\"content-69e1dee92b9515-91665076\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-2986\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-2986 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>Mo\u010dvarna sme\u0111a \u017eaba<\/h1>\n<p>Mo\u010dvarna sme\u0111a \u017eaba (<em>Rana arvalis<\/em>) je vrsta \u017eabe srednje veli\u010dine, naraste do 8 cm. Glatka ko\u017ea je sivkasta, \u017eu\u0107kasta ili sme\u0111a sa tamnim uzorkom koji uklju\u010duje tamnosme\u0111u \u201emasku\u201c preko svakog oka. Mo\u010dvarnu sme\u0111u \u017eabu lako je zamjeniti sa vrlo sli\u010dnima \u0161umskom sme\u0111om \u017eabom i livadnom sme\u0111om \u017eabom. Mo\u010dvarna sme\u0111a \u017eaba je endem Panonske nizine, a naseljava vla\u017ena stani\u0161ta poplavnih nizina Save, Drave i Dunava. Obojenost u plavu boju normalna je pojava u \u017eivotu mu\u017ejaka mo\u010dvarne sme\u0111e \u017eabe. Krajem zime, odnosno po\u010detkom prolje\u0107a mu\u017ejaci i \u017eenke po\u010dinju se okupljati radi parenja. Kako bi privukli \u017eenke, mu\u017ejaci postupno mijenjaju boju, iz sme\u0111e-crvenkaste s tamnim pjegama u tamnoljubi\u010dastu, a kona\u010dno i u nebeskoplavu. \u0160to je plava boja mu\u017ejaka savr\u0161enija, to \u0107e vi\u0161e \u017eenki privu\u0107i i time si osigurati vi\u0161e potomstva. Nije magija! Promjena boje uvjetovana je hormonima i visokom koncentracijom limfe ispod ko\u017ee.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e1dee92b97e\" data-id=\"69e1dee92b97e\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;crveniIZutiMukac&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028410803{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-left&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Crveni i \u017euti muka\u010d<\/h1>\n<p>Muka\u010d je malena \u017eaba, prosje\u010dne duljine tijela do 5 cm. Gornja strana tijela je sivo, sme\u0111e ili maslinastozeleno obojena, a donja strana tijela je kod crvenog muka\u010da pro\u017eeta karakteristi\u010dnim mrljama naran\u010daste ili crvene boje, dok je kod \u017eutog muka\u010da u rasponu od \u017eute pa sve do naran\u010daste boje.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-4677\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-4677 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:#ffffff;border-color:#ffffff;color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e1dee92b9a75-37729752\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e1dee92b9a75-37729752\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e1dee92b9a75-37729752 \" data-class=\"content-69e1dee92b9a75-37729752\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-3425\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-3425 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>Crveni i \u017euti muka\u010d<\/h1>\n<p>Muka\u010d je malena \u017eaba, prosje\u010dne duljine tijela do 5 cm. Gornja strana tijela je sivo, sme\u0111e ili maslinastozeleno obojena, a donja strana tijela je kod crvenog muka\u010da pro\u017eeta karakteristi\u010dnim mrljama naran\u010daste ili crvene boje, dok je kod \u017eutog muka\u010da u rasponu od \u017eute pa sve do naran\u010daste boje. Za razliku od \u017eutog muka\u010da, vrhovi prstiju crvenog muka\u010da su tamni, a ne obojani. Trbu\u0161na strana tijela kod crvenog muka\u010da tako\u0111er ima puno vi\u0161e bijelih to\u010daka. Gornja strana tijela muka\u010da pro\u017eeta je brojnim otrovnim \u017elijezdama koje se na povr\u0161ini ko\u017ee otvaraju otrovnim bradavicama. Sam otrov nije opasan za \u010dovjeka, no ukoliko do\u0111e u doticaj s o\u010dima, mo\u017ee izazvati crvenilo i ko\u017ene reakcije. Mu\u017ejaci se glasaju u sezoni parenja, a upotrebljavaju \u010dak nekoliko oblika glasanja. Za razliku od ve\u0107ine drugih vrsta \u017eaba, glasanje je zabilje\u017eeno i kod \u017eenki. Na podru\u010dju u okolici Zagreba, uklju\u010duju\u0107i Turopolje, Crnu Mlaku, Dragani\u0107e te slavonsko gorje, nalazi se \u0161iroka hibridizacijsku zona crvenog i \u017eutog muka\u010da gdje tvore kri\u017eance (hibride). Populacija muka\u010da je u opadanju, a osnovni razlog jest nestanak pogodnih stani\u0161ta uslijed ljudskog djelovanja, prije svega radi melioracije, isu\u0161ivanja mo\u010dvara i drugih vla\u017enih podru\u010dja, intenzivna poljoprivreda, obalno utvr\u0111ivanje rijeka i podizanje nasipa, \u010dime se naru\u0161avaju prirodni ciklusi plavljenja okolnih mrtvaja, lokvi i jezera. U Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji crveni muka\u010d ciljna je vrsta o\u010duvanja u Natura 2000 podru\u010dju \u017dutica, a obje vrste ciljne su vrste za Natura 2000 Odransko polje, Ribnjaci Si\u0161\u010dani i Blatnica, Ribnjaci Crna Mlaka, Ribnjak Dubrava i Jastrebarski lugovi.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;10974&#8243; img_size=&#8221;800&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e1dee92b9cf\" data-id=\"69e1dee92b9cf\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;bjelouska&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;10975&#8243; img_size=&#8221;1000&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028838001{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-right&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Bjelou\u0161ka<\/h1>\n<p>Bjelou\u0161ka (<em>Natrix natrix<\/em>) je jedna od najrasprostranjenijih zmija u Europi. Obi\u010dno nije du\u017ea od 120, ali mo\u017ee narasti \u010dak i do 200 cm. Boja varira od crno-sivo-tamno plave, sme\u0111e, maslinasto sive, a mogu biti prisutne i crne pjege, nekad i svjetle pruge.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-8647\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-8647 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:rgba(255,255,255,0.65);border-color:rgba(255,255,255,0.65);color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e1dee92ba015-78720248\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e1dee92ba015-78720248\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e1dee92ba015-78720248 \" data-class=\"content-69e1dee92ba015-78720248\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-8470\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-8470 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>Bjelou\u0161ka<\/h1>\n<p>Bjelou\u0161ka (<em>Natrix natrix<\/em>) je jedna od najrasprostranjenijih zmija u Europi. Obi\u010dno nije du\u017ea od 120, ali mo\u017ee narasti \u010dak i do 200 cm. Boja varira od crno-sivo-tamno plave, sme\u0111e, maslinasto sive, a mogu biti prisutne i crne pjege, nekad i svjetle pruge. Na stra\u017enjem dijelu glave nalaze se karakteristi\u010dne polumjese\u010daste svijetle mrlje s tamnim obrubom po kojima je i dobila ime. Kada se osje\u0107a ugro\u017eenom, sik\u0107e jako glasno i baca se, ali ne grize. Ako to ne uspije, pravi se mrtvom tako da se okrene na le\u0111a, otvori usta, isplazi jezik i lu\u010di sekret neugodna mirisa. \u017divi u blizini vodenih i vla\u017enih stani\u0161ta, poput mo\u010dvara, jezera, lokvi, bara, rijeka i potoka. Odli\u010dna je pliva\u010dica, a roniti mo\u017ee i do 30 minuta. Parenje po\u010dinje u travnju nakon hibernacije, kada se mo\u017ee nai\u0107i na velike grupe jedinki u kojima mu\u017ejaci poku\u0161avaju osvojiti \u017eenke. Izme\u0111u srpnja i kolovoza \u017eenka lije\u017ee od 30 do 50 jaja, naj\u010de\u0161\u0107e me\u0111u trulo drve\u0107e i bilje, iz kojih nakon \u0161est do deset tjedana izlaze juvenilne jedinke, kojih nekad mo\u017ee biti i preko 3 000 zbog mno\u0161tva \u017eenki koje se zajedno skupe prije izlijeganja.&nbsp;\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e1dee92ba29\" data-id=\"69e1dee92ba29\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;gatalinka&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028410803{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-left&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Gatalinka<\/h1>\n<p>Gatalinka (<em>Hyla arborea<\/em>) je malena \u017eaba koja naraste od tri do pet centimetara, a iako najmanja, najglasnija je \u017eaba u Hrvatskoj. Latinsko ime ove vrste, arborea, opisuje njen na\u010din \u017eivota &#8211; arborealna je vrsta, \u0161to zna\u010di da obitava na granama drve\u0107a ili grmlja.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-4523\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-4523 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:#ffffff;border-color:#ffffff;color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e1dee92ba4c3-03894991\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e1dee92ba4c3-03894991\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e1dee92ba4c3-03894991 \" data-class=\"content-69e1dee92ba4c3-03894991\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-3796\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-3796 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>Gatalinka<\/h1>\n<p>Gatalinka (<em>Hyla arborea<\/em>) je malena \u017eaba koja naraste od tri do pet centimetara, a iako najmanja, najglasnija je \u017eaba u Hrvatskoj. Latinsko ime ove vrste, arborea, opisuje njen na\u010din \u017eivota &#8211; arborealna je vrsta, \u0161to zna\u010di da obitava na granama drve\u0107a ili grmlja. Na vrhovima prstiju nalaze se pro\u0161irenja u obliku jastu\u010di\u0107a koja joj omogu\u0107avaju lak\u0161e i bolje priljubljivanje uz povr\u0161inu. Gatalinka je u Hrvatskoj sveprisutna vrsta, a uglavnom je aktivna u sumrak i no\u0107u. Tijekom sezone parenja, naj\u010de\u0161\u0107e se nalazi na poplavnim podru\u010djima, u jarcima ili u osun\u010danim lokvama. Gatalinka mo\u017ee mijenjati boju ko\u017ee iz tipi\u010dno zelene u \u017eutozelenu, svijetlozelenu, tamnozelenu, maslinastozelenu, crnozelenu i sivkastu uslijed djelovanja razli\u010dlitih faktora &#8211; boje pozadine na kojoj se nalazi ili temperature vode. Ova adaptacija se doga\u0111a kao posljedica promjene u pigmentnim stanicama.&nbsp;\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;11592&#8243; img_size=&#8221;1000&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e1dee92ba71\" data-id=\"69e1dee92ba71\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;pjegaviDazdevnjak&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;11586&#8243; img_size=&#8221;1000&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028838001{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-right&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Pjegavi da\u017edevnjak<\/h1>\n<p>Pjegavi da\u017edevnjak (<em>Salamandra salamandra<\/em>) je vodozemac iz roda da\u017edevnjaka. Duguljasta je tijela, ve\u0107inom do 20 cm, s \u010detiri kratke noge i duga\u010dkim repom. Ko\u017ea je sluzava, crne boje s jarko \u017eutim do naran\u010dastim pjegama ili linijama.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-7766\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-7766 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:rgba(255,255,255,0.65);border-color:rgba(255,255,255,0.65);color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e1dee92ba930-25716937\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e1dee92ba930-25716937\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e1dee92ba930-25716937 \" data-class=\"content-69e1dee92ba930-25716937\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-3474\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-3474 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>Pjegavi da\u017edevnjak<\/h1>\n<p>Pjegavi da\u017edevnjak (<em>Salamandra salamandra<\/em>) je vodozemac iz roda da\u017edevnjaka. Duguljasta je tijela, ve\u0107inom do 20 cm, s \u010detiri kratke noge i duga\u010dkim repom. Ko\u017ea je sluzava, crne boje s jarko \u017eutim do naran\u010dastim pjegama ili linijama. Upozoravaju\u0107a obojenost znak je potencijalnim grabe\u017eljivcima da je \u017eivotinja otrovna. Otrov im se nalazi u \u017elijezdama u ko\u017ei te grupiran u zau\u0161nim \u017elijezdama, a naziva se Samandarin i izuzetno je sna\u017ean s jakom iritacijom ko\u017ee i sluznica. Odrasli da\u017edevnjaci dolaze na vla\u017enim i sjenovitim stani\u0161tima, u listopadnim ili mije\u0161ovitim \u0161umama s vodotocima. Ono \u0161to je jedinstveno kod pjegavih da\u017edevnjaka je mogu\u0107nost dono\u0161enja na svijet potpuno razvijenih jedinki, kao rezultat nedostatka prisutnosti vodenog tijela u koje bi \u017eenka ina\u010de ispustila li\u010dinke. Kao i ostale vrste vodozemaca iz roda repa\u0161a, tako i pjegavi da\u017edevnjak ima iznimno dobru mogu\u0107nost regeneracije (obnavljanje dijela tijela) pa tako mo\u017ee regenerirati rep, nogu, pa \u010dak i dio plu\u0107a.&nbsp;\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e1dee92bacf\" data-id=\"69e1dee92bacf\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;ridovka&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028410803{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-left&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Ri\u0111ovka<\/h1>\n<p>Ri\u0111ovka (<em>Vipera berus<\/em>) ima kratko, zdepasto tijelo, duljine do 60\u201370 cm. Veli\u010dina varira ovisno o geografskoj regiji (od juga prema sjeveru prosje\u010dna veli\u010dina se pove\u0107ava). Osnovna boja tijela mo\u017ee biti od sive i sme\u0111e, preko sme\u0111o\u017eute, do crvenkaste[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-2638\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-2638 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:#ffffff;border-color:#ffffff;color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e1dee92baf44-93827221\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e1dee92baf44-93827221\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e1dee92baf44-93827221 \" data-class=\"content-69e1dee92baf44-93827221\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-7538\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-7538 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>Ri\u0111ovka<\/h1>\n<p>Ri\u0111ovka (<em>Vipera berus<\/em>) ima kratko, zdepasto tijelo, duljine do 60\u201370 cm. Veli\u010dina varira ovisno o geografskoj regiji (od juga prema sjeveru prosje\u010dna veli\u010dina se pove\u0107ava). Osnovna boja tijela mo\u017ee biti od sive i sme\u0111e, preko sme\u0111o\u017eute, do crvenkaste, a \u010deste su izrazite varijacije od potpuno svijetlih primjeraka s izra\u017eenom tamnom cik-cak prugom na le\u0111ima do potpuno crnih primjeraka kod kojih cik-cak pruga nije ni vidljiva. Kao i ostale vrste zmije, i ri\u0111ovke mijenjaju ko\u017eu tokom rasta kada im ona postane pretijesna, a za sobom ostavljaju staru ko\u017eu koju nazivamo svlak. U Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji na podru\u010dju Odranskog polja \u010desti su potpuno crni primjerci &#8211; tu pojavu zovemo melanizam i karakteristi\u010dna je samo za mu\u017ejake, a predstavlja ekolo\u0161ku prednost pri reguliranju tjelesne temperature. U Hrvatskoj se najve\u0107a populacija ri\u0111ovki nalazi u poplavnim dolinama Save, Drave, Dunava. U vrijeme parenja mu\u017ejaci tjeraju svoje suparnike i to se pretvara u tzv. \u201egujin ples\u201c. Dva mu\u017ejaka stanu jedan nasuprot drugom, podignu prednji kraj tijela i ljuljaju se poku\u0161avaju\u0107i pritisnuti svog protivnika uz tlo. To se ponavlja dok jedan od mu\u017ejaka ne odustane i odlu\u010di potra\u017eiti drugu partnericu.<br \/>\nRi\u0111ovka mo\u017ee biti opasna po \u010dovjeka i u slu\u010daju ugriza treba odmah potra\u017eiti lije\u010dni\u010dku pomo\u0107.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;11599&#8243; img_size=&#8221;1000&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e1dee92bb25\" data-id=\"69e1dee92bb25\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row el_id=&#8221;velikiDunavskiVodenjak&#8221;][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}&#8221;][vc_single_image image=&#8221;11602&#8243; img_size=&#8221;1000&#215;800&#8243; alignment=&#8221;right&#8221;][\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/2&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1616028838001{background-color: #ffffff !important;}&#8221; el_class=&#8221;square-right&#8221;][vc_column_text]<\/p>\n<h1>Veliki dunavski vodenjak<\/h1>\n<p>Veliki dunavski vodenjak (<em>Triturus dobrogicus<\/em>) je vitkiji te ima izdu\u017eeniji trup i kra\u0107e noge u odnosu na ostale vrste velikih vodenjaka, \u0161to se smatra prilagodbom na \u017eivot u vodi. Odrasle jedinke narastu ukupno 13\u201316 cm.[\/vc_column_text]<div id=\"modal-trg-txt-wrap-2852\" class=\"ult-modal-input-wrapper ult-adjust-bottom-margin    \" data-keypress-control=\"keypress-control-enable\" data-overlay-control=\"overlay-control-enable\"><button  data-ultimate-target='#modal-trg-txt-wrap-2852 .btn-modal'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"desktop:26px;\",\"line-height\":\"\"}'  style=\"background:rgba(255,255,255,0.65);border-color:rgba(255,255,255,0.65);color:#3f3f3f; font-family:&#039;Raleway&#039;;\" data-class-id=\"content-69e1dee92bb473-33434983\" class=\"btn-modal ult-responsive btn-primary btn-modal-lg overlay-show ult-align-right btn-id-69e1dee92bb473-33434983\" data-overlay-class=\"overlay-fade\">Saznajte vi\u0161e<\/button><\/div>\n<div class=\"ult-overlay content-69e1dee92bb473-33434983 \" data-class=\"content-69e1dee92bb473-33434983\" id=\"button-click-overlay\" style=\"background:rgba(51,51,51,0.8); display:none;\">\n\t<div class=\"ult_modal ult-fade ult-medium\">\n\t\t<div id=\"ult-modal-wrap-9279\" class=\"ult_modal-content ult-hide\" style=\"border-style:solid;border-width:2px;border-radius:0px;border-color:#333333;\">\n\t\t\t<div  data-ultimate-target='#ult-modal-wrap-9279 .ult_modal-body'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"ult_modal-body ult-responsive ult-html\" style=\"\">\n\t\t\t<\/p>\n<h1>Veliki dunavski vodenjak<\/h1>\n<p>Veliki dunavski vodenjak (<em>Triturus dobrogicus<\/em>) je vitkiji te ima izdu\u017eeniji trup i kra\u0107e noge u odnosu na ostale vrste velikih vodenjaka, \u0161to se smatra prilagodbom na \u017eivot u vodi. Odrasle jedinke narastu ukupno 13\u201316 cm. Mu\u017ejaci su manji od \u017eenki i tijekom sezone razmno\u017eavanja mu\u017ejaci u vodi razviju izrazito nazubljenu krijestu du\u017e sredine le\u0111a koja po\u010dinje ve\u0107 na gornjoj strani glave. Odozgo su sme\u0111i do crvenkastosme\u0111i s tamnosme\u0111im do crnim pjegama jasnog ruba. Trbu\u0161na je strana naran\u010dasta s crnim pjegama i \u0161arama koje se mogu stopiti i tvoriti crne pruge. Donja strana glave je crne boje s bijelim to\u010dkicama koje se prote\u017eu i sve do trupa. Veliki dunavski vodenjak nastanjuje razli\u010dita vodena stani\u0161ta kao \u0161to su mo\u010dvarna podru\u010dja, porje\u010dja nizinskih rijeka, rukavci, mrtvice, poplavna podru\u010dja, bare, jezera, kanali i jarci do 300 metara nad morem. Ugro\u017eena je vrsta vodozemca, a najve\u0107a ugroza im prijeti zbog nestanka prirodnih stani\u0161ta.\n\t\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<\/div>\n\t<div class=\"ult-overlay-close top-right\" style=\"width:60px;height:60px; \"><div class=\"ult-overlay-close-inside\">Close<\/div><\/div>\n<\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column]<div class=\"ult-spacer spacer-69e1dee92bb63\" data-id=\"69e1dee92bb63\" data-height=\"75\" data-height-mobile=\"75\" data-height-tab=\"75\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row bg_type=&#8221;bg_color&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1646222741133{margin-right: 0px !important;margin-left: 0px !important;background-color: #ffffff !important;}&#8221;][vc_column][vc_text_separator title=&#8221;Otkrijte tajanstveni svijet koji vas okru\u017euje&#8221; color=&#8221;sandy_brown&#8221; style=&#8221;double&#8221; el_width=&#8221;80&#8243;]<div class=\"ult-spacer spacer-69e1dee92bb6e\" data-id=\"69e1dee92bb6e\" data-height=\"36\" data-height-mobile=\"36\" data-height-tab=\"36\" data-height-tab-portrait=\"\" data-height-mobile-landscape=\"\" style=\"clear:both;display:block;\"><\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row][vc_column width=&#8221;1\/3&#8243;]\n<div id=\"interactive-banner-1-wrap-3139\" class=\"ult-banner-block ult-adjust-bottom-margin ult-bb-box ult-banner-block-custom-height banner-style12 \"   style=\"height:250px;\">\n\t<img src=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Naslovna-4.jpg\" alt=\"null\">\n\t<div class=\"mask opaque-background\" style=\"background:rgba(9,105,0,0.3);\">\n\t\t<div  data-ultimate-target='#interactive-banner-1-wrap-3139 .bb-description'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"bb-description ult-responsive\" style=\"font-weight:normal;color:#ffffff;\">SISAVCI<\/div>\n\t<\/div><a class=\"bb-link\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/sisavci\/\" title=\"Sisavci\" ><\/a>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/3&#8243;]\n<div id=\"interactive-banner-1-wrap-2001\" class=\"ult-banner-block ult-adjust-bottom-margin ult-bb-box ult-banner-block-custom-height banner-style12 \"   style=\"height:250px;\">\n\t<img src=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Naslovna.jpg\" alt=\"null\">\n\t<div class=\"mask opaque-background\" style=\"background:rgba(9,105,0,0.3);\">\n\t\t<div  data-ultimate-target='#interactive-banner-1-wrap-2001 .bb-description'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"bb-description ult-responsive\" style=\"font-weight:normal;color:#ffffff;\">KUKCI<\/div>\n\t<\/div><a class=\"bb-link\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/kukci\/\" title=\"Kukci\" ><\/a>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/3&#8243;]\n<div id=\"interactive-banner-1-wrap-4633\" class=\"ult-banner-block ult-adjust-bottom-margin ult-bb-box ult-banner-block-custom-height banner-style12 \"   style=\"height:250px;\">\n\t<img src=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Ribe.jpg\" alt=\"null\">\n\t<div class=\"mask opaque-background\" style=\"background:rgba(9,105,0,0.3);\">\n\t\t<div  data-ultimate-target='#interactive-banner-1-wrap-4633 .bb-description'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"bb-description ult-responsive\" style=\"font-weight:normal;color:#ffffff;\">RIBE<\/div>\n\t<\/div><a class=\"bb-link\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/ribe\/\" title=\"Ribe\" ><\/a>\n<\/div>[\/vc_column][\/vc_row][vc_row][vc_column width=&#8221;1\/3&#8243;]\n<div id=\"interactive-banner-1-wrap-6914\" class=\"ult-banner-block ult-adjust-bottom-margin ult-bb-box ult-banner-block-custom-height banner-style12 \"   style=\"height:250px;\">\n\t<img src=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Naslovna-3.jpg\" alt=\"null\">\n\t<div class=\"mask opaque-background\" style=\"background:rgba(9,105,0,0.3);\">\n\t\t<div  data-ultimate-target='#interactive-banner-1-wrap-6914 .bb-description'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"bb-description ult-responsive\" style=\"font-weight:normal;color:#ffffff;\">BILJKE<\/div>\n\t<\/div><a class=\"bb-link\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/biljke\/\" title=\"Biljke\" ><\/a>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/3&#8243;]\n<div id=\"interactive-banner-1-wrap-9583\" class=\"ult-banner-block ult-adjust-bottom-margin ult-bb-box ult-banner-block-custom-height banner-style12 \"   style=\"height:250px;\">\n\t<img src=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/naslovna-1.jpg\" alt=\"null\">\n\t<div class=\"mask opaque-background\" style=\"background:rgba(9,105,0,0.3);\">\n\t\t<div  data-ultimate-target='#interactive-banner-1-wrap-9583 .bb-description'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"bb-description ult-responsive\" style=\"font-weight:normal;color:#ffffff;\">PTICE<\/div>\n\t<\/div><a class=\"bb-link\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/ptice\/\" title=\"Ptice\" ><\/a>\n<\/div>[\/vc_column][vc_column width=&#8221;1\/3&#8243;]\n<div id=\"interactive-banner-1-wrap-9502\" class=\"ult-banner-block ult-adjust-bottom-margin ult-bb-box ult-banner-block-custom-height banner-style12 \"   style=\"height:250px;\">\n\t<img src=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/i-jos.jpg\" alt=\"null\">\n\t<div class=\"mask opaque-background\" style=\"background:rgba(9,105,0,0.3);\">\n\t\t<div  data-ultimate-target='#interactive-banner-1-wrap-9502 .bb-description'  data-responsive-json-new='{\"font-size\":\"\",\"line-height\":\"\"}'  class=\"bb-description ult-responsive\" style=\"font-weight:normal;color:#ffffff;\">I JO\u0160...<\/div>\n\t<\/div><a class=\"bb-link\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/i-jos\/\" title=\"I jo\u0161\u2026\" ><\/a>\n<\/div>[\/vc_column][\/vc_row]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>[vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column][\/vc_column][\/vc_row][vc_row full_width=&#8221;stretch_row&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1724417533018{padding-top: 2rem !important;padding-bottom: 3rem !important;}&#8221;] Vodozemci i gmazovi su dvije razli\u010dite skupine kralje\u017enjaka koje se \u010desto spominju zajedno jer nastanjuju sli\u010dna stani\u0161ta, a stru\u010dnjaci koji se bave njima zovu se herpetolozi. Za vodozemce se smatra [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11595,"parent":3089,"menu_order":4,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v18.4.1 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Vodozemci i gmazovi - JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Vodozemci i gmazovi - JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"[vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column][\/vc_column][\/vc_row][vc_row full_width=&#8221;stretch_row&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1724417533018{padding-top: 2rem !important;padding-bottom: 3rem !important;}&#8221;] Vodozemci i gmazovi su dvije razli\u010dite skupine kralje\u017enjaka koje se \u010desto spominju zajedno jer nastanjuju sli\u010dna stani\u0161ta, a stru\u010dnjaci koji se bave njima zovu se herpetolozi. Za vodozemce se smatra [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-08-23T12:52:29+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/mocvarna-smeda-zaba_smanjena.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1920\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1280\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/#website\",\"url\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/\",\"name\":\"JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije\",\"description\":\"JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/mocvarna-smeda-zaba_smanjena.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/mocvarna-smeda-zaba_smanjena.jpg\",\"width\":1920,\"height\":1280},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/\",\"name\":\"Vodozemci i gmazovi - JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2022-01-31T23:12:18+00:00\",\"dateModified\":\"2024-08-23T12:52:29+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Tajanstveni stanovnici\",\"item\":\"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Vodozemci i gmazovi\"}]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Vodozemci i gmazovi - JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Vodozemci i gmazovi - JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije","og_description":"[vc_row css=&#8221;.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}&#8221;][vc_column][\/vc_column][\/vc_row][vc_row full_width=&#8221;stretch_row&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1724417533018{padding-top: 2rem !important;padding-bottom: 3rem !important;}&#8221;] Vodozemci i gmazovi su dvije razli\u010dite skupine kralje\u017enjaka koje se \u010desto spominju zajedno jer nastanjuju sli\u010dna stani\u0161ta, a stru\u010dnjaci koji se bave njima zovu se herpetolozi. Za vodozemce se smatra [&hellip;]","og_url":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/","og_site_name":"JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije","article_modified_time":"2024-08-23T12:52:29+00:00","og_image":[{"width":1920,"height":1280,"url":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/mocvarna-smeda-zaba_smanjena.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/#website","url":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/","name":"JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije","description":"JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/mocvarna-smeda-zaba_smanjena.jpg","contentUrl":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/mocvarna-smeda-zaba_smanjena.jpg","width":1920,"height":1280},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/#webpage","url":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/","name":"Vodozemci i gmazovi - JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije","isPartOf":{"@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/#primaryimage"},"datePublished":"2022-01-31T23:12:18+00:00","dateModified":"2024-08-23T12:52:29+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/vodozemci-i-gmazovi\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Tajanstveni stanovnici","item":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/tajanstveni-stanovnici\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Vodozemci i gmazovi"}]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4276"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4276"}],"version-history":[{"count":22,"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4276\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16951,"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4276\/revisions\/16951"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3089"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11595"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4276"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}