[vc_row css=”.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}”][vc_column]
Podru\u010dje Zagreba\u010dke \u017eupanije karakterizira bogatstvo prirodnih resursa, u kojem se isti\u010du \u0161ume, mo\u010dvarni prostori, kr\u0161ki fenomeni te velika raznolikost biljnog i \u017eivotinjskog svijeta. Za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja zauzimaju \u010dak 37.690 ha \u0161to je 12,2% povr\u0161ine Zagreba\u010dke \u017eupanije. Ako ste zaljubljenici u prirodu, aktivni odmor i rekreaciju, za\u0161ti\u0107eni predjeli Zagreba\u010dke \u017eupanije mjesto su koje morate posjetiti. <\/p>\n
Preuzmite hr.<\/a> i engl.<\/a>[\/vc_column_text][\/vc_column][vc_column width=”1\/2″ css=”.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}”][vc_single_image image=”11115″ img_size=”800×800″ alignment=”right”][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=”.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}”][vc_column] Bijela roda jedna je od najpopularnijih pti\u010djih vrsta u Hrvatskoj, ne samo zbog legende da rode nose djecu ve\u0107 zbog su\u017eivota s \u010dovjekom. Rode ve\u0107inu svog \u017eivota provedu kraj \u010dovjeka, gnijezde se u selima, na krovovima ku\u0107a, crkava, vatrogasnih domova, \u0161tagljevima, stupovima od elektre, a hrane na poljoprivrednim povr\u0161inama. Rode su dio identiteta hrvatskog sela. Njihovo dolazak i odlazak najavljuje smjenu godi\u0161njih doba.<\/p>\n Bro\u0161uru preuzmite ovdje<\/a>.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=”.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}”][vc_column] Invazivne vrste jedan su od najve\u0107ih izazova 21. stolje\u0107a. Drugi su najve\u0107i uzrok gubitka bioraznolikosti u svijetu, \u0161tete na\u0161em zdravlju, prirodi, ali i gospodarstvu. U zadnjih 20 godina, na podru\u010dju Europske unije, uzrokovale su \u0161tete od barem 12 milijardi \u20ac godi\u0161nje, a o\u010dekuje se da \u0107e \u0161teta rasti. Preuzmite hrv.,<\/a> engl.<\/a> i njem.<\/a>.[\/vc_column_text][\/vc_column][vc_column width=”1\/2″ css=”.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}”][vc_single_image image=”11113″ img_size=”800×800″ alignment=”right”][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=”.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}”][vc_column] Imaju zna\u010dajan utjecaj na okoli\u0161 u kojem rastu pa tako i na \u010dovjeka, a \u0161teta koju nanose svjetskom gospodarstvu na godi\u0161njoj razini se procjenjuje na 1,4 bilijarde dolara, tj. 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva. Saznajte vi\u0161e o invazivnim vrstama, na\u010dinima i razlozima unosa, utjecaju na stani\u0161ta kao i na \u017eiva bi\u0107a, o njihovom negativnom utjecaju na bioraznolikost ili kako ih uklanjati.<\/p>\n Bro\u0161uru preuzmite ovdje<\/a>.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=”.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}”][vc_column] Bro\u0161ura \u201e\u010cudesna \u0161uma \u017dutica\u201c opisuje \u017eivot u biljnom i \u017eivotinjskom carstvu \u010dudesne i fascinantne \u0161ume \u017dutice. \u017dutica svake godine uslijed obilnih poplava do\u017eivljava fantasti\u010dne preobra\u017eaje. Poplavne vode rijeke Save ponovno donose \u017eivot u stare rukavce i \u201emrtvaje\u201c koje je rijeka Lonja tijekom stolje\u0107a, mijenjaju\u0107e svoj tok za sobom ostavljala.<\/p>\n Bro\u0161uru preuzmite ovdje<\/a>.[\/vc_column_text][\/vc_column][vc_column width=”1\/2″ css=”.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}”][vc_single_image image=”11117″ img_size=”800×800″ alignment=”right”][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=”.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}”][vc_column] Kornja\u010de nalazimo na svim kontinentima osim na Antarktici, zemlji vje\u010dnog leda. \u017dive na kopnu, u rijekama, jezerima i morima. Od ukupno 350 vrsta, najve\u0107i broj nalazimo u Sjevernoj Americi i ju\u017enoj Aziji. U ovoj knjizi upoznat \u0107e\u0161 svijet kornja\u010da i nau\u010diti kako su ova iznimna bi\u0107a pre\u017eivjela i nad\u017eivjela mnoge svoje ro\u0111ake, ali i s kakvim se opasnostima suo\u010davaju danas. Zabavi se uz igre i zanimljivosti i kreni u istra\u017eivanje!<\/p>\n Publikaciju preuzmite ovdje!<\/a>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=”.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}”][vc_column] Hrvatska je po bioraznolikosti me\u0111u najbogatijim europskim zemljama. U kontekstu suvremenog dru\u0161tva i na\u010dina \u017eivota, prisustvo ljudi na odre\u0111enom podru\u010dju zna\u010di i stvaranje otpada. Dodatni izazov je gospodarenje otpadom u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima.<\/p>\n Ova bro\u0161ura nastala je u sklopu projekta \u201ePartneri za prirodu\u201c financiranog putem \u0160vicarsko-hrvatskog programa suradnje.<\/p>\n Preuzmite hr.<\/a> i engl.<\/a>[\/vc_column_text][\/vc_column][vc_column width=”1\/2″ css=”.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}”][vc_single_image image=”11122″ img_size=”800×800″ alignment=”right”][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=”.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}”][vc_column] U sklopu projekta “Sloboda za Savu”, izra\u0111ene su dvije studije za restauraciju i revitalizaciju du\u017e rijeke Save. Ova studija izvodljivosti bavi se podru\u010djem rijeke Save od Bre\u017eica do Rugvice. Osim samog toka rijeke, obra\u0111en je i ulazni dio oteretnog kanala Sava-Odra jer se radi o iznimno vrijednom mehanizmu za za\u0161titu grada Zagreba od poplava.<\/p>\n Preuzmite hr. <\/a> i engl.<\/a>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=”.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}”][vc_column] Tematski broj svijeta ptica na temu \u010digra izdan je u sklopu projekta \u201cO\u010duvanje populacija \u010digri u porje\u010dju Save i Drave (\u010cIGRA)\u201d, financiran iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. <\/p>\n Znate li kako \u010digre izgledaju? \u010cime se hrane? Gdje se gnijezde? Koliko dugo \u017eive? Koliko ih ima? \u0160to ih ugro\u017eava? Koliko vrsta \u010digri postoje? Koje \u010digre dolaze u Hrvatsku? Gdje su im stani\u0161ta? Ako ne znate, preuzmite \u010dasopis<\/a> i saznajte![\/vc_column_text][\/vc_column][vc_column width=”1\/2″ css=”.vc_custom_1616028400967{padding-top: 0px !important;padding-right: 0px !important;padding-bottom: 0px !important;padding-left: 0px !important;}”][vc_single_image image=”11127″ img_size=”800×800″ alignment=”right”][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=”.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}”][vc_column] Klju\u010dno je da se u procese planiranja i samog upravljanja za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima uklju\u010de svi relevantni dionici za tematiku za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja. Samo suradnjom svih mo\u017eemo sa\u010duvati ono najva\u017enije, na\u0161u prirodu. Bro\u0161ura je izdana u sklopu projekta \u201ePartneri za prirodu\u201c financiranog putem \u0160vicarsko-hrvatskog programa suradnje.<\/p>\n Preuzmite hr.<\/a> ili engl.<\/a>.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=”.vc_custom_1616027557234{background-color: #f5f5f5 !important;}”][vc_column]Bijela roda<\/strong><\/h2>\n
Ljepotica i zvijer<\/strong><\/h2>\n
\nPublikacija je nastala u sklopu projekta Sava TIES, financiranog sredstvima EU – Europski fond za regionalni razvoj \u2013 ERDF<\/strong> i program IPA<\/strong>.<\/p>\nInvazivne biljne vrste i mogu\u0107nosti uklanjanja<\/strong><\/h2>\n
\u010cudesna \u0161uma \u017dutica<\/strong><\/h2>\n
Upoznaj kornja\u010de<\/strong><\/h2>\n
Gospodarenje otpadom u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima<\/strong><\/h2>\n
Obnova rijeke Save od Bre\u017eica do Rugvice<\/strong><\/h2>\n
\u010cigra<\/strong><\/h2>\n
Odr\u017eivo, transparentno i participativno upravljanje za\u0161ti\u0107enim podru\u010djem<\/strong><\/h2>\n