Svjetski dan vla\u017enih stani\u0161ta obilje\u017eava se 2. velja\u010de, a ove godine tema je\u00a0“Vla\u017ena stani\u0161ta i voda\u201c\u00a0kojom se posebna\u00a0pozornost daje mo\u010dvarama kao izvoru slatke vode.<\/p>\n
Dana 2. velja\u010de 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je Konvencija o vla\u017enim stani\u0161tima (mo\u010dvarama) od me\u0111unarodne va\u017enosti, naro\u010dito kao stani\u0161ta ptica mo\u010dvarica. Konvencija svaku zemlju potpisnicu obvezuje na op\u0107e o\u010duvanje mo\u010dvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za me\u0111unarodnu suradnju u za\u0161titi i odr\u017eivom kori\u0161tenju mo\u010dvarnih stani\u0161ta. Do sada joj je pristupila 171 dr\u017eava s \u010dak 2.331 vla\u017enim podru\u010djem od me\u0111unarodnog zna\u010daja koji zauzimaju ukupnu povr\u0161inu od preko 2,1 milijuna \u010detvornih kilometara. Hrvatska ima pet takvih mo\u010dvarnih podru\u010dja i to: parkove prirode Kopa\u010dki rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, budu\u0107i park prirode Delta Neretve te ornitolo\u0161ki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.<\/p>\n
Okru\u017eena rasko\u0161nom \u0161umom te obrasla trskom i vodenim biljem Crna Mlaka predstavlja raj za ptice. Najzanimljivija je u vrijeme jesenske selidbe ptica kada se mo\u017ee vidjeti i vi\u0161e od 20 000 ptica, koje na ovo podru\u010dje dolaze kako bi se odmorile ili prehranile na svom putu dalje prema jugu.\u00a0 Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu. Brojne su gnjezdarice: gnjurci, patke, liske, \u010digre, koko\u0161ice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u trskama i grmlju. Crne rode, lunje, \u0161tekavci, \u0161kanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim \u0161umama, a hrane na ribnjacima povezuju\u0107i tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave ve\u0107a ili manja jata pataka, gusaka i \u0107urlina. Osobito su zna\u010dajne patke njorke. Crna Mlaka jedno je od njihovih najva\u017enijih odmarali\u0161ta u Europi.<\/p>\n
Podru\u010dje Crne Mlake progla\u0161eno je 1980. posebnim ornitolo\u0161kim rezervatom a 1993. godine uvr\u0161tena je na popis Ramsarske konvencije!<\/p>\n
Vla\u017ena ili mo\u010dvarna podru\u010dja su stani\u0161ta koja su stalno ili privremeno prekrivena vodom. To su rijeke i jezera, ali i poplavne livade i \u0161ume te primjerice morska obala i koraljni grebeni. Urbana vla\u017ena podru\u010dja nalaze se u naseljima ili njihovoj bli\u017eoj okolici te su vrlo va\u017ena zbog svog doprinosa zdravlju gradskog stanovni\u0161tva i pobolj\u0161avanja kvalitete zraka.<\/p>\n
Osim toga, mo\u010dvarna stani\u0161ta pro\u010di\u0161\u0107avaju vodu jer biljke iz vode koriste hranjive tvari i talo\u017ee sedimente, a takav se prirodni proces koristi u ure\u0111ajima za pro\u010di\u0161\u0107avanje vode u nekim gradovima. U mo\u010dvarna stani\u0161ta ubrajaju se sve stalne ili povremene vode staja\u010dice i teku\u0107ice, poplavne \u0161ume, travnjaci, kao i obale mora, a ribnjaci i solane su vla\u017ena stani\u0161ta koja je stvorio \u010dovjek. Mo\u010dvarna stani\u0161ta su od velike va\u017enosti radi svojih ekolo\u0161kih svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, predstavljaju jednu od najve\u0107ih vrijednosti biolo\u0161ke i krajobrazne raznolikosti, a uz njih je vezano i vi\u0161e od 40 % vrsta biljaka i \u017eivotinja. Vrijednost mo\u010dvarnih stani\u0161ta vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, u\u010dvr\u0161\u0107ivanje obala, zadr\u017eavanje hranjivih tvari i sedimenata, ubla\u017eavanje klimatskih promjena i pro\u010di\u0161\u0107avanje vode. Za\u0161tita, obnova i odgovorno kori\u0161tenje potencijala mo\u010dvarnih stani\u0161ta klju\u010d je o\u010duvanja bioraznolikosti.<\/p>\n
Mo\u010dvare osiguravaju vi\u0161e od milijardu radnih mjesta i pru\u017eaju usluge ekosustava u vrijednosti od 47 bilijuna dolara godi\u0161nje.<\/p>\n
Mo\u010dvarna stani\u0161ta su najugro\u017eeniji ekolo\u0161ki sustavi, zbog isu\u0161ivanja, one\u010di\u0161\u0107enja i prekomjernoga iskori\u0161tavanja njihovih resursa. Od po\u010detka 18. stolje\u0107a izgubljeno je gotovo 90 % mo\u010dvarnih podru\u010dja u svijetu. Stoga Ramsarska konvencija ima za cilj zaustaviti taj pad zaustaviti te osigurati o\u010duvanje i odr\u017eivo kori\u0161tenje svjetskih mo\u010dvara, kako u svrhu o\u010duvanja biolo\u0161ke raznolikosti, tako i u svrhu osiguranja dovoljno prirodnih resursa za ljude koji ovise o mo\u010dvarnim sustavima. Vla\u017ena stani\u0161ta imaju i iznimnu va\u017enost u obrani od poplava jer nizinska rijeka s o\u010duvanim obalnim podru\u010djem u koju se izlijeva tijekom visokih vodostaja predstavlja najbolji na\u010din obrane od poplava i ubla\u017eavanja visokih voda. Ovogodi\u0161njom temom Svjetskog dana vla\u017enih stani\u0161ta posebna se pozornost daje mo\u010dvarama kao izvoru slatke vode te se poti\u010du akcije na njihovom obnavljanju i zaustavljanju njihovog gubitka. Cijeli se svijet suo\u010dava s rastu\u0107om krizom nedostatka slatke vode koja predstavlja veliku prijetnju cijelom \u010dovje\u010danstvu i na\u0161em planetu. Koristimo daleko ve\u0107e koli\u010dine slatke vode nego \u0161to nam je priroda mo\u017ee osigurati, a istovremeno uni\u0161tavamo mo\u010dvarne ekosustave. Stoga se ovogodi\u0161njom kampanjom nagla\u0161ava doprinos mo\u010dvara koli\u010dini i kvaliteti slatke vode na Zemlji jer su voda i mo\u010dvare povezane u nerazdvojnom su\u017eivotu koji je presudan za \u017eivot, na\u0161u dobrobit i zdravlje na\u0161eg planeta.<\/p>\n
Vi\u0161e informacija o ovogodi\u0161njem programu obilje\u017eavanja Svjetskog dana vla\u017enih stani\u0161ta prona\u0111ite na\u00a0poveznici\u00a0\u00a0https:\/\/www.worldwetlandsday.org\/<\/a><\/p>\n