Me\u0111unarodni dan kornja\u010da obilje\u017eava se 23. svibnja s ciljem podizanja svijesti o va\u017enosti za\u0161tite i o\u010duvanja kornja\u010da, danas najstarije \u017eivu\u0107e skupine gmazova. Utemeljila ga je neprofitna organizacija American Tortoise Rescue (ATM) 1990. godine.
\nNa svijetu postoji oko 260 vrsta kornja\u010da, a u Hrvatskoj \u017eivi \u0161est zavi\u010dajnih vrsta: kopnena kornja\u010da obi\u010dna \u010dan\u010dara, dvije slatkovodne kornja\u010de \u2013 barska kornja\u010da i rije\u010dna kornja\u010da te tri morske vrste \u2013 glavata \u017eelva, zelena \u017eelva i sedmopruga usminja\u010da. Osim zavi\u010dajnih vrsta, u kopnenim vodama zabilje\u017eene su i strane vrste kornja\u010da: crvenouha kornja\u010da, \u017eutouha kornja\u010da, la\u017ena geografska kornja\u010da i kineska meko\u0161titka kornja\u010da.<\/p>\n
Na na\u0161em podru\u010dju naj\u010de\u0161\u0107e nailazimo na barsku kornja\u010du koja \u017eivi u mirnim vodama staja\u0107icama. Barska kornja\u010da je strogo za\u0161ti\u0107ena i gotovo ugro\u017eena vrsta te jedna od samo dvije vrste slatkovodnih kornja\u010da u Europi, a populacija u Hrvatskoj ima tendenciju pada brojnosti. Rasprostranjena je u cijeloj Hrvatskoj, a nastanjuje gotovo sve vrste kopnenih voda i poplavnih podru\u010dja. Stani\u0161te su im mirne, sporoteku\u0107e vode s muljevitim dnom, mno\u0161tvom vegetacije i mnogo mjesta za sun\u010danje. Barska kornja\u010da je hladnokrvna \u017eivotinja \u0161to zna\u010di da nema stalnu tjelesnu temperaturu, odnosno da joj se temperatura tijela mijenja ovisno o temperaturi okoline. Izlaganjem sun\u010devoj svjetlosti rano ujutro podi\u017ee svoju tjelesnu temperaturu i puni se energijom za ostatak dana. Bez topline dobivene iz okoline mo\u017ee ostati neaktivna cijeli dan. Iz tog razloga najvi\u0161e vremena provodi sun\u010daju\u0107i se pa ju naj\u010de\u0161\u0107e mo\u017eemo vidjeti na sun\u010danim obalama i granama koje vire iz vode.<\/p>\n
Oklop joj je plosnat i ovalan, a ko\u017ea tamne, uglavnom crne boje s puno \u017eutih to\u010dkica i \u0161ara. Izme\u0111u prstiju ima pliva\u0107e ko\u017eice, \u0161to ukazuje na to da velik dio \u017eivota provodi u vodi i da je dobar pliva\u010d. Pliva strelovitim pokretima, izvode\u0107i pri tome zamahe svakim udom posebno. Migrira uglavnom u potrazi za mjestom za polaganje jaja ili hibernaciju i to do nekoliko kilometara od vode, zbog \u010dega je i podlo\u017ena stradavanju na prometnicama. Pari se u vodi u travnju, a \u017eenka tijekom svibnja izlegne 10 do 15 \u010dunjastih jaja u jamu koju iskopa stra\u017enjim udovima i repom. Mladunci iz gnijezda izlaze naj\u010de\u0161\u0107e tek idu\u0107eg prolje\u0107a. Ho\u0107e li kornja\u010da biti mu\u017ejak ili \u017eenka ovisi isklju\u010divo o temperaturi \u2013 pri ni\u017eim temperaturama izle\u0107i \u0107e se mu\u017ejaci, a pri vi\u0161im \u017eenke. Ako postoji fluktuacija u temperaturi, mladunci \u0107e biti i mu\u017ejaci i \u017eenke. Zimi hibernira zakopana u mulju.<\/p>\n
Mesojed je i hrani se manjim ribama, \u017eabama, punoglavcima, crvima i kukcima. Nema zube ve\u0107 \u0161iljati kljun i ravnu \u010deljust koje koristi za usitnjavanje hrane. Nema slinu pa hranu mora jesti u vodi kako bi je mogla progutati. Iako ima razmjerno dobar vid, koristan barem na manjim udaljenostima, ipak se u potrazi za hranom oslanja na osjetilo mirisa. Nosnice su joj smje\u0161tene to\u010dno na vrhu glave, \u0161to joj omogu\u0107uje disanje i kada kad je gotovo u potpunosti uronjena u vodu. Od svih gmazova, kornja\u010de imaju najdu\u017ei \u017eivotni vijek, a mogu \u017eivjeti i do 100 godina.
\nBarsku kornja\u010du ugro\u017eava nestanak i promjena prirodnih stani\u0161ta (one\u010di\u0161\u0107enje, isu\u0161ivanje mo\u010dvarnih stani\u0161ta, nestajanje lokvi, bara i ribnjaka, kanaliziranje rijeka, urbanizacija), a najve\u0107a prijetnja su joj invazivne strane vrste poput crvenouhih i \u017eutouhih kornja\u010da koje su se nekad prodavale u trgovinama ku\u0107nim ljubimcima, a neodgovorni vlasnici su ih pustili u prirodu nesvjesni \u0161tete koju su time napravili. Crvenouha kornja\u010da se danas nalazi na popisu 100 najopasnijih invazivnih vrsta, a njezin uvoz i prodaja strogo su zabranjeni u EU.<\/p>\n
Kako bismo o\u010duvali zavi\u010dajnu barsku kornja\u010du, JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije zapo\u010dela je provedbu projekta \u201eSpas za barske \u2013 stop za invazivne kornja\u010de\u201c. Projekt financira Fond za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost, a trajat \u0107e do lipnja 2026. godine. Prema dostupnim podacima, u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji imamo najve\u0107u brojnost crvenouhih i \u017eutouhih kornja\u010da u Hrvatskoj. Budu\u0107i da zauzimaju istu ekolo\u0161ku ni\u0161u, upitan je opstanak zavi\u010dajnih populacija kornja\u010da jer brojnost barskih kornja\u010da s vremenom opada, a crvenouhih i \u017eutouhih raste. Svrha projekta je za\u0161tititi zavi\u010dajnu barsku kornja\u010du, koja je pred nestankom zbog utjecaja invazivnih stranih vrsta, kroz pobolj\u0161anje poznavanja njezine rasprostranjenosti, brojnosti i kvalitete stani\u0161nih uvjeta, ali i kroz uklanjanje invazivnih kornja\u010da koje ju ugro\u017eavaju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Me\u0111unarodni dan kornja\u010da obilje\u017eava se 23. svibnja s ciljem podizanja svijesti o va\u017enosti za\u0161tite i o\u010duvanja kornja\u010da, danas najstarije \u017eivu\u0107e skupine gmazova. Utemeljila ga je neprofitna organizacija American Tortoise Rescue (ATM) 1990. godine. Na svijetu postoji oko 260 vrsta kornja\u010da, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14703,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[59],"tags":[65,67,147,79,81],"yoast_head":"\n