Danas (7. listopada) po peti put obilje\u017eava se Dan za\u0161tite Dinarida. Obilje\u017eavanjem Dana za\u0161tite Dinarida ukazuje se na va\u017enost prirodne i kulturne ba\u0161tine zemalja Dinarskog luka, kao i na pro\u017eimanje prirodnih bogatstava i kulturno-povijesnih vrijednosti ovog po mnogo\u010demu posebnog podru\u010dja. <\/p>\n
U tu svrhu i ove godine \u017eelimo ukazati na osjetljivost i ugro\u017eenost \u0161uma i \u0161umskih kompleksa kako u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima tako i na cijelom podru\u010dju Dinarida, kao i na potrebu dodatnih napora na regionalnoj i nacionalnoj razini za unapre\u0111enje i o\u010duvati ove va\u017ene ekosustave. \u0160umski ekosustavi najzastupljeniji su i jedni od najva\u017enijih ekosustava na podru\u010dju Dinarida, koji predstavljaju jednu od \u0161umom najbogatijih regija u Europi. Ovo bogatstvo odlikuje se ne samo velikom povr\u0161inom pod \u0161umom, ve\u0107 i velikim brojem biljnih i \u017eivotinjskih vrsta koje \u017eive u \u0161umskim ekosustavima, kao i ljepotom podru\u010dja.<\/p>\n
Po\u0161umljenost Dinarida kre\u0107e se od 31% u Srbiji do \u010dak 61,5% u Crnoj Gori i 62% u Sloveniji, \u0161to je znatno vi\u0161e od prosjeka u EU (39%).
\nO\u010duvanje \u0161uma i drugih ekosustava jedan je od 17 globalnih ciljeva Ujedinjenih naroda koji \u010dine Agendu odr\u017eivog razvoja do 2030. godine. Tako\u0111er, Akcijski plan za provedbu Zelene agende za Zapadni Balkan kao jednu od obveza predvi\u0111a izradu i provedbu Plana obnove \u0161umskih krajobraza Zapadnog Balkana do 2023. godine.<\/p>\n
Zna\u010daj \u0161uma je vi\u0161estruk. Osim \u0161to osiguravaju hranu, \u010distu vodu i gra\u0111evni materijal, one ubla\u017eavaju posljedice klimatskih promjena, \u0161tite zemlju od erozije, stani\u0161ta su mnogih divljih vrsta biljaka i \u017eivotinja te nam pobolj\u0161avaju kvalitetu \u017eivota.
\nNo, unato\u010d takvoj va\u017enosti, \u0161ume i \u0161umski ekosustavi Dinarida sve su ugro\u017eeniji zbog postoje\u0107ih socioekonomskih okolnosti. Glavni razlog nestanka \u0161uma je njihovo neodr\u017eivo kori\u0161tenje, temeljeno na prekomjernom kori\u0161tenju. Drvo se uglavnom koristi za ogrjev i gra\u0111u. Zna\u010dajan \u010dimbenik uni\u0161tavanja \u0161uma je i ilegalna sje\u010da koja je jo\u0161 uvijek prisutna u pojedinim dijelovima zapadnog Balkana. \u010cista sje\u010da, bez obzira na veli\u010dinu povr\u0161ine na kojoj se provodi, uzrokuje nestanak i fragmentaciju prirodnih stani\u0161ta mnogih divljih vrsta biljaka i \u017eivotinja. Tako\u0111er, neplanska i nezakonita sje\u010da \u0161uma dovodi do izra\u017eene erozije tla i pojave klizi\u0161ta. To za daljnju posljedicu ima naru\u0161avanje podzemnih tokova i presu\u0161ivanje izvora koji su u ruralnim podru\u010djima, bogatim \u0161umom, glavni izvor pitke vode za lokalno stanovni\u0161tvo.<\/p>\n
Uz bespravnu sje\u010du, u\u010destalost i intenzitet \u0161umskih po\u017eara na krajobraznoj razini, na otvorenim prostorima, sve je ve\u0107i zbog sve izra\u017eenijih klimatskih promjena. To dovodi do smanjenja otpornosti \u0161umskih ekosustava i ostavlja veliku mogu\u0107nost da \u0161ume budu izlo\u017eene drugim rizicima kao \u0161to su razne bolesti ili nametnici.
\nTo zahtijeva bolju pripremljenost i u\u010dinkovite sporazume, ali i holisti\u010dki i temeljit pregled i upravljanje \u0161umskim ekosustavima ne samo u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima nego i \u0161ire na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Zajedni\u010dki interes i potreba zemalja Dinarskog luka je pove\u0107anje otpornosti \u0161uma i krajolika Zapadnog Balkana, \u0161to se mo\u017ee posti\u0107i samo zajedni\u010dkim naporima kroz pobolj\u0161anje regionalne suradnje kako bi regija bila bolje pripremljena za suo\u010davanje s rizicima i prijetnjama \u0161umski ekosustavi.<\/p>\n
Stoga Parkovi Dinarida kao regionalna organizacija pozivaju sve aktere, donositelje odluka, upravitelje za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja, \u0161umare, privatne \u0161umoposjednike, da ulo\u017ee dodatne napore u uspostavljanje dugoro\u010dne me\u0111uresorne suradnje, regionalnog i nacionalnog umre\u017eavanja i ja\u010danja kapaciteta kako bi se u\u010dinkovito odgovoriti na sve izra\u017eenije pritiske na \u0161umski ekosustav na podru\u010dju Dinarida. Samo \u0161irim pristupom temeljenim na nacionalnom i me\u0111unarodnom znanju i stru\u010dnosti, ostvarivanjem suradnje svih sektora, uklju\u010divanjem zajednice i klju\u010dnih sudionika te razvojem zajedni\u010dkih politika i strategija mo\u017eemo pridonijeti pove\u0107anju otpornosti \u0161uma, njihovom o\u010duvanju i odr\u017eivom gospodarenju u Dinaridima. <\/p>\n
7. listopada, Dan za\u0161tite Dinarida, utemeljen je 29. svibnja 2019. godine na Glavnoj skup\u0161tini Parkova Dinarida \u2013 mre\u017ee za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja Dinarida u Parku prirode Blidinje (Bosna i Hercegovina). Dinaridi (Dinarski luk) predstavljaju jedan od najve\u0107ih planinskih lanaca u Europi koji povezuje osam zemalja jugoisto\u010dne Europe: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas (7. listopada) po peti put obilje\u017eava se Dan za\u0161tite Dinarida. Obilje\u017eavanjem Dana za\u0161tite Dinarida ukazuje se na va\u017enost prirodne i kulturne ba\u0161tine zemalja Dinarskog luka, kao i na pro\u017eimanje prirodnih bogatstava i kulturno-povijesnih vrijednosti ovog po mnogo\u010demu posebnog podru\u010dja. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":3441,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[59],"tags":[199,203,469],"yoast_head":"\n