{"id":15792,"date":"2023-12-01T10:52:57","date_gmt":"2023-12-01T09:52:57","guid":{"rendered":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/?p=15792"},"modified":"2023-12-01T10:56:15","modified_gmt":"2023-12-01T09:56:15","slug":"14-000-razloga-za-uzbunu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/14-000-razloga-za-uzbunu\/","title":{"rendered":"14 000 razloga za uzbunu"},"content":{"rendered":"

Javna ustanova Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije odr\u017eala je okrugli stol naziva \u201e14 000 razloga za uzbunu\u201c. Naziv okruglog stola upozorava na 14 000 stranih vrsta koje su ljudskim djelovanjem unesene u Europu. Strane vrste same po sebi nisu problem, ali znanstveni podaci pokazuju da 10 \u2013 15 % njih postaje invazivno, tj. po\u010dinje uzrokovati velike probleme za o\u010duvanje bioraznolikosti, ali i gospodarstvo te ljudsko zdravlje.<\/p>\n

Doga\u0111aj je okupio predstavnike relevantnih institucija iz podru\u010dja za\u0161tite prirode, za\u0161tite bilja i agronomije iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore te predstavnike organizacija civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n

O koliko financijski ozbiljnom problemu se radi, uvodno je predstavila Zrinka Domazetovi\u0107, voditeljica slu\u017ebe za bioraznolikost u Upravi za za\u0161titu prirode Ministarstva gospodarstva i odr\u017eivog razvoja. Prema zadnjoj procjeni iz 2019. godine, godi\u0161nji tro\u0161ak invazivnih stranih vrsta iznosio je vi\u0161e od 423 milijarde dolara, a tro\u0161kovi se od 1970. godine svake godine najmanje \u010detverostruko uve\u0107avaju.<\/p>\n

Dr. sc. Dario Ivi\u0107, rukovoditelj Odjela za biljno zdravstvo u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, predstavio je sustav kontrola, karantena i obaveznih mjera kontrole \u0161teto\u010dina bilja. Sustav je vrlo dobro poslo\u017een zakonodavno i institucionalno te ima dugu tradiciju. Smatra da je po\u017eeljna uspostava sli\u010dnog sustava i u za\u0161titi prirode. Ipak, zbog \u010dinjenice da primjena mjera nije uvijek dovoljno rigorozna te privatni vlasnici u nekim slu\u010dajevima ne po\u0161tuju mjere, dio \u0161tetnika svejedno uspije pobje\u0107i te na tome treba nastaviti raditi.<\/p>\n

Predsjednik organizacije Parkovi Dinarida, Zoran Mrdak, istaknuo je kako njegova organizacija okuplja preko 100 upravitelja za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima iz 8 zemalja. Ono \u0161to je svima o\u010dito je da je problem invazivnih stranih vrsta velik u svim zemljama koje njegova organizacija okuplja, tj. u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji. Ono \u0161to je tako\u0111er o\u010dito je da se ovom problemu u Hrvatskoj pristupa puno ozbiljnije nego u zemljama koje nisu \u010dlanice EU. Smatra da tome zna\u010dajno doprinose EU direktive te \u010dinjenica da zahvaljuju\u0107i \u010dlanstvu u Uniji, Hrvatska ima bolji pristup financiranju projekata iz EU fondova.<\/p>\n

Dr. sc. Dubravka Dujmovi\u0107 Purgar, predstojnica Zavoda za poljoprivrednu botaniku na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, predstavila je projekt LIFE OrnamentalIAS koji provode zajedno s JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije te jo\u0161 8 partnera iz Slovenije. Vode\u0107i partner na projektu je slovenski Zavod za varstvo narave, a vrijednost projekta je 7,8 milijuna eura. S obzirom na to da je velik problem upravo rasprostranjivanje ukrasnih vrsta iz vrtova i parkova u prirodu, gdje rade ogromne \u0161tete, projekt se bavi poduzimanjem potrebnih mjera da se to \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e sprije\u010di. U sklopu svojih aktivnosti, uz brojne edukacije provodit \u0107e i istra\u017eivanja potencijala iskori\u0161tavanja invazivnih stranih vrsta za dobivanje energije, nutrijenata i drugih korisnih tvari. To bi trebalo doprinijeti interesu za poja\u010danim uklanjanjem invazivnih stranih vrsta iz prirode.<\/p>\n

Luka Basrek, voditelj projekata u JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije, ispri\u010dao je o iskustvima Javne ustanove Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije u uklanjanju invazivnih stranih vrsta. Iz iskustva u provedbi vi\u0161e EU projekata koji se bave uklanjanjem invazivnih stranih vrsta i suradnjom s brojnim partnerskim institucijama, nau\u010deno je jako puno o najboljim metodama uklanjanja invazivnih stranih vrsta. Uklanjanje vrsta vodenih stani\u0161ta administrativno je uglavnom lak\u0161e jer ne postoji zapreka privatnog vlasni\u0161tva. Iskustvo govori da je s privatnim vlasnicima puno te\u017ee dogovoriti suradnju, a posebice zbog nerije\u0161enih imovinsko-pravnih odnosa. Ipak, problemi se uglavnom premo\u0161\u0107uju suradnjom s relevatnim partnerskim institucijama i drugim zainteresiranim dionicima. U projektu Spas za barske \u2013 stop za invazivne kornja\u010de, iznimno je va\u017ena suradnja koja je uspostavljena s ribi\u010dkim dru\u0161tvima kao \u0161to je \u0160RD Rak Rakitje. Tako\u0111er je istaknuo koliko je prilikom uklanjanja invazivnih \u017eivotinjskih vrsta voditi se najvi\u0161im eti\u010dkim na\u010delima te po\u0161tovati sve propise vezane uz dobrobit \u017eivotinja.<\/p>\n

Monika Cindri\u0107, vi\u0161a stru\u010dna suradnica za upravljanje projektima u Javnoj ustanovi Me\u0111imurska priroda, ispri\u010dala je o njihovim iskustvima u borbi protiv invazivnih stranih vrsta. Ovom temom bave se ve\u0107 oko 10 godina te invazivne strane vrste nazivaju zlikovcima u prirodi. Najvi\u0161e problema uo\u010dili su upravo uz rijeke jer biljke zahvaljuju\u0107i poplavama vrlo lako rasprostranjuju svoje sjemenke. Kao pozitivan primjer istaknula je brzu reakciju na bujanje vodene salate, vrste koja se nalazi na Unijinom crnom popisu, a koju su zahvaljuju\u0107i velikom trudu, ove jeseni uspjeli ukloniti vrlo brzo nakon \u0161to je zabilje\u017eena. Tako\u0111er je ispri\u010dala i o iskustvu uklanjanja divovskog svinjskog korova, vrste koja pri kontaktu s ko\u017eom mo\u017ee uzrokovati vrlo ozbiljne kemijske opekline. To su na \u017ealost osjetili i na vlastitoj ko\u017ei zbog trenutka nedovoljnog opreza prilikom uklanjanja.<\/p>\n

Zadnja se je okupljenima obratila dr. sc. Tanja Mihinja\u010d iz Zavoda za za\u0161titu okoli\u0161a i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i odr\u017eivog razvoja. Iznijela je njihova iskustva u borbi protiv jedne od najgorih invazivnih stranih biljaka, pajasenom. Kroz projekt LIFE Contra Ailanthus, zajedno s partnerima uklanjaju pajasen s podru\u010dja Nacionalnog parka Krka, podru\u010dja ekolo\u0161ke mre\u017ee JI Pelje\u0161ac, te podru\u010dja kulturne ba\u0161tine Dubrovnik, Ston i Mali Ston. Pajasen je vrlo ra\u0161irena vrsta mediterana te je po\u010deo zauzimati i najvrjednije lokalitete kao \u0161to su dubrova\u010dke i stonske zidine te sedrene barijere na Krki. Kroz projekt se razvijaju najefikasnije metode uklanjanja, a jedan od ciljeva je raviti alternativnu metodu kori\u0161tenju glifosata, pesticida za koji se o\u010dekuje da \u0107e biti zabranjen u doglednoj budu\u0107nosti. Tako\u0111er je istaknula va\u017enost sustava ranog otkrivanja i brzog djelovanja, tj. prevencije, te naporima koje MINGOR radi kako bi se taj sustav \u0161to bolje razvio.<\/p>\n

Ravnateljica JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije, dr. sc. Tatjana Masten Milek, moderirala je ovaj okrugli stol te je iznijela zaklju\u010dke koji upu\u0107uju na iznimnu va\u017enost prevencije, a \u0161to je potvr\u0111eno i iskustvima iz sustava za\u0161tite bilja, ali i konkretnim iskustvima u radu institucija koje se bave za\u0161titom prirode. Pohvalno je \u0161to imamo sve vi\u0161e pozitivnih primjera u borbi protiv invazivnih vrsta i \u0161to se zahvaljuju\u0107i me\u0111unarodnoj suradnji posti\u017eu sve bolji rezultati.<\/p>\n\n