{"id":18188,"date":"2025-12-08T14:06:40","date_gmt":"2025-12-08T13:06:40","guid":{"rendered":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/?p=18188"},"modified":"2025-12-08T14:12:21","modified_gmt":"2025-12-08T13:12:21","slug":"zavrsena-vii-medunarodna-konferencija-parkova-dinarida-obnova-prirode-i-suradnja-kljucni-za-ucinkovitu-zastitu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/zavrsena-vii-medunarodna-konferencija-parkova-dinarida-obnova-prirode-i-suradnja-kljucni-za-ucinkovitu-zastitu\/","title":{"rendered":"Zavr\u0161ena VII. Me\u0111unarodna konferencija Parkova Dinarida \u2013 obnova prirode i suradnja klju\u010dni za u\u010dinkovitu za\u0161titu"},"content":{"rendered":"

Za sna\u017eniju za\u0161titu prostora Dinarskog luka, upravitelji za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja trebaju odlu\u010dnije i posve\u0107enije pristupiti obnovi prirode, uspostavi i unaprje\u0111enju Natura 2000 mre\u017ee, kontinuiranom pra\u0107enju i vrednovanju u\u010dinkovitosti upravljanja te ja\u010danju me\u0111usobne suradnje i razmjene iskustava.<\/p>\n

To su glavne poruke VII. Me\u0111unarodne konferencije Parkova Dinarida \u2013 \u201eGlobalne i europske perspektive za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja u regiji Dinarida\u201c, odr\u017eane protekla tri dana u Podgorici.<\/p>\n

Predsjednik Parkova Dinarida, Zoran Mrdak, istaknuo je kako regija Dinarida ima veliku priliku sna\u017enije doprinijeti ostvarenju globalnih ciljeva za\u0161tite prirode, uklju\u010duju\u0107i inicijativu \u201e30\u00d730\u201c. No, za to je potrebno dodatno oja\u010dati sustav za\u0161tite \u2013 od ljudskih i institucionalnih kapaciteta do tehni\u010dkih i financijskih resursa.
\nUspostava Natura 2000 mre\u017ee u Dinaridima predstavlja i obvezu i razvojnu priliku, a napredak \u0107e ovisiti o ja\u010danju regionalne suradnje, razmjeni iskustava i uklju\u010divanju lokalnih zajednica.<\/p>\n

Naglasio je i da je obnova prirode trenuta\u010dno u sredi\u0161tu interesa Europske unije te klju\u010dna za ostvarenje EU Strategije bioraznolikosti do 2030. i \u201ezelenog plana\u201c.
\n\u201eIako su aktivnosti obnove prirode zapo\u010dele i u na\u0161im zemljama, smatramo da ih upravitelji trebaju shvatiti mnogo ozbiljnije i po\u010deti pripremati konkretne akcije koje proizlaze iz njihovih planova\u201c, zaklju\u010dio je Mrdak.<\/p>\n

Primjeri iz prakse \u2013 poruke slovenskih parkova
\n<\/strong>Predstavnici slovenskih parkova naglasili su da je za obnovu prirode klju\u010dno pravovremeno djelovati na pritiske u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima \u2013 ponajprije na broj posjetitelja.<\/p>\n

Borut Peric iz Regionalnog parka \u0160kocjanske jame istaknuo je:
\n\u201eU na\u0161em parku vi\u0161e ne idemo na rekorde. Ve\u0107 nekoliko godina imamo gornju granicu od 190.000 posjetitelja godi\u0161nje. Ograni\u010dili smo pristup jami jer nam je o\u010duvanje prirode na prvom mjestu, a tek nakon toga turizam.\u201c<\/p>\n

Njegov kolega Tit Poto\u010dnik iz Nacionalnog parka Triglav, koji je na VIII. Generalnoj skup\u0161tini Parkova Dinarida postao punopravni \u010dlan mre\u017ee, naveo je da su ove godine imali \u010dak tri milijuna posjetitelja \u2013 tre\u0107inu ukupnog slovenskog turizma.
\n\u201eNije samo klimatska promjena ta koja utje\u010de na prirodu, ve\u0107 i pritisak ljudi. Potrebni su realni planovi i analize: koliko neko podru\u010dje mo\u017ee podnijeti posjetitelja? Kakva pravila treba propisati? Zato je va\u017ena razmjena iskustava i tje\u0161nja suradnja s drugim za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima\u201c, poru\u010dio je Poto\u010dnik.<\/p>\n

Na VIII. Generalnoj skup\u0161tini punopravnim \u010dlanovima mre\u017ee postali su i Nacionalni park \u0160ar Planina iz Sjeverne Makedonije te Park prirode Dragi\u0161nica i Komarnica iz Crne Gore. Predstavnici ovih podru\u010dja naglasili su koliko im zna\u010di razmjena znanja s kolegama koji imaju dugogodi\u0161nje iskustvo u za\u0161titi prirode.<\/p>\n

Program konferencije i sadr\u017eaj
\n<\/strong>Ovogodi\u0161nja konferencija okupila je vi\u0161e od 110 sudionika iz osam zemalja Dinarskog luka te iz Italije, Belgije, Francuske, \u0160panjolske i \u010ce\u0161ke.
\nTijekom dva radna dana odr\u017eane su tri panel rasprave, dvije radionice te sjednica Upravnog odbora i Skup\u0161tina Parkova Dinarida.<\/p>\n

Tri klju\u010dne panel rasprave bile su: 
\n1. \u201eGlobalni i europski trendovi u za\u0161titi prirode\u201c
\n2. \u201eEuropske integracije i Natura 2000 \u2013 gdje su za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja Dinarida\u201c 
\n3. \u201eMehanizmi i alati za unaprije\u0111enje upravljanja za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima\u201c<\/p>\n

Istaknuto sudjelovanje na\u0161e ravnateljice
\n<\/strong>Posebno ponosno isti\u010demo sudjelovanje na\u0161e ravnateljice dr. sc. Tatjane Masten Milek na panelu \u201eEuropske integracije i Natura 2000 \u2013 gdje su za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja Dinarida\u201c.
\nKao panelistica predstavila je hrvatska iskustva \u2013 od uklju\u010divanja dionika i izazova u prvim godinama \u010dlanstva, do konkretnih rje\u0161enja koja su oblikovala sustav za\u0161tite prirode kakav danas poznajemo.<\/p>\n

U sredi\u0161tu rasprave bilo je pitanje kako zemlje regije mogu br\u017ee i u\u010dinkovitije uspostaviti i upravljati mre\u017eom Natura 2000, klju\u010dnim elementom procesa europskih integracija.
\nSvojim izlaganjem dodatno je naglasila va\u017enost suradnje, razmjene znanja i kontinuiranog ja\u010danja institucija koje brinu o na\u0161oj prirodnoj ba\u0161tini. \ud83d\udc9a<\/p>\n

Uz nju, na panelu su sudjelovali Vlatko Trpeski \u2013 Ministarstvo \u017eivotne sredine i prostornog planiranja, Sjeverna Makedonija i Vuk Ikovi\u0107 \u2013 EPTISA a uvodno izlaganje odr\u017eao je Leon Kebe iz Notranjskog regijskog parka, Slovenija. Razgovor je otvorio va\u017ena pitanja i ponudio smjernice koje mogu pomo\u0107i zemljama Dinarida da grade odr\u017eiv, funkcionalan i europskim standardima uskla\u0111en sustav za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja.<\/p>\n\n