{"id":19390,"date":"2026-07-27T09:34:17","date_gmt":"2026-07-27T07:34:17","guid":{"rendered":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/?p=19390"},"modified":"2026-07-27T10:07:32","modified_gmt":"2026-07-27T08:07:32","slug":"invazija-u-prirodu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/invazija-u-prirodu\/","title":{"rendered":"Invazija u prirodu"},"content":{"rendered":"

U sklopu projekta LIFE OrnamentalIAS objavljeno je izvje\u0161\u0107e \u201eInventarizacija invazivnih biljnih vrsta i odlagali\u0161ta zelenog otpada na pilot podru\u010djima\u201c, koje donosi pregled rasprostranjenosti invazivnih stranih biljnih vrsta (ISBV) te uloge ilegalnih odlagali\u0161ta zelenog otpada u njihovu \u0161irenju na pilot podru\u010djima u Hrvatskoj i Sloveniji. Izvje\u0161\u0107e predstavlja va\u017enu stru\u010dnu podlogu za planiranje daljnjih aktivnosti uklanjanja invazivnih vrsta, restauracije stani\u0161ta i prevencije novih unosa.<\/p>\n

\u0160to se istra\u017eivalo i za\u0161to?<\/strong>
\nInventarizacija invazivnih stranih biljnih vrsta provedena je tijekom vegetacijske sezone 2024. godine, uz dodatna terenska istra\u017eivanja tijekom 2025., na ukupno 13 pilot podru\u010dja u Hrvatskoj i Sloveniji. Obuhva\u0107ena su razli\u010dita stani\u0161ta \u2014 od rijeka i njihovih pritoka, preko vla\u017enih livada i kr\u0161kih polja, do urbanih zelenih povr\u0161ina i za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja visoke prirodne vrijednosti. Terenski podaci prikupljani su sustavnim obilascima i kartiranjem, s posebnim naglaskom na rano prepoznavanje invazija i odre\u0111ivanje prioritetnih podru\u010dja za upravljanje.<\/p>\n

Cilj inventarizacije bio je:<\/strong>
\n\u2022 utvrditi po\u010detno stanje rasprostranjenosti invazivnih stranih biljnih vrsta
\n\u2022 prepoznati najdominantnije vrste i \u017eari\u0161ta invazije
\n\u2022 izdvojiti podru\u010dja u ranoj fazi \u0161irenja, pogodna za brze intervencije
\n\u2022 osigurati bazne podatke za planiranje uklanjanja i kasniju procjenu uspje\u0161nosti projektnih mjera<\/p>\n

Koje su invazivne vrste najzastupljenije?<\/strong>
\nRezultati pokazuju da su invazivne strane biljne vrste \u0161iroko rasprostranjene na ve\u0107ini pilot podru\u010dja, uz znatne razlike u intenzitetu invazije. Me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107e i najra\u0161irenije svojte ubrajaju se:
\n\u2022 zlatnice (Solidago spp.)<\/em>
\n\u2022 nedirci (Impatiens spp.)<\/em>
\n\u2022 dvornici (Reynoutria spp.)<\/em>
\n\u2022 jednogodi\u0161nja hudoljetnica (Erigeron annuus)<\/em>
\n\u2022 pajasen (Ailanthus altissima)
\n<\/em>
\nGdje su invazivne vrste naj\u010de\u0161\u0107e?<\/strong>
\nPrema rezultatima izvje\u0161\u0107a, invazivne vrste naj\u010de\u0161\u0107e su koncentrirane uz vodotoke i u njihovim priobalnim zonama, u nizvodnim dijelovima slivova i na antropogeno naru\u0161enim i degradiranim povr\u0161inama.<\/p>\n

To je posebno va\u017eno za hrvatska podru\u010dja, budu\u0107i da su upravo rije\u010dni koridori i kontaktne zone izme\u0111u prirodnih i ljudskim djelovanjem izmijenjenih prostora me\u0111u najosjetljivijim podru\u010djima za unos i \u0161irenje invazivnih vrsta.<\/p>\n

Hrvatska pilot podru\u010dja u fokusu<\/strong>
\nNa podru\u010dju Hrvatske inventarizacija je provedena na dva pilot podru\u010dja:
\n\u2022 Bregana (16,92 ha) – Natura podru\u010dje Sava uzvodno od Zagreba
\n\u2022 Sava-Strmec (5,12 ha) – Posebni ornitolo\u0161ki rezervat Sava -Strmec<\/p>\n

Iako izvje\u0161\u0107e obuhva\u0107a i slovenska pilot podru\u010dja, njihovi su rezultati va\u017eni i za hrvatski kontekst jer su mnoga podru\u010dja povezana vodotocima i rije\u010dnim koridorima, \u0161to invazivnim vrstama omogu\u0107uje \u0161irenje preko administrativnih granica. Upravo zato projekt promatra problem invazivnih biljaka kao prekograni\u010dno pitanje za\u0161tite prirode, a ne kao niz odvojenih lokalnih pojava.<\/p>\n

\u0160to mo\u017eemo zaklju\u010diti iz tih podataka?<\/strong>
\nIzvje\u0161\u0107e potvr\u0111uje nekoliko va\u017enih zaklju\u010daka:
\n\u2022 invazivne strane biljne vrste ve\u0107 sada predstavljaju ozbiljan pritisak na prirodna stani\u0161ta i ciljne vrste
\n\u2022 najve\u0107i problem predstavljaju vrste koje se \u0161ire uz vodotoke, prometnice i druge koridore
\n\u2022 posebno su osjetljiva podru\u010dja pod ja\u010dim ljudskim utjecajem
\n\u2022 dio pilot podru\u010dja jo\u0161 je u ranijoj fazi invazije, \u0161to zna\u010di da ondje postoji prostor za pravovremene i u\u010dinkovite preventivne mjere
\n\u2022 na ve\u0107 zahva\u0107enim podru\u010djima nu\u017eno je sustavno i dugoro\u010dno upravljanje, a ne samo povremene intervencije.<\/p>\n

Dio 2. Popis odlagali\u0161ta zelenog otpada<\/strong>
\nU drugom dijelu izvje\u0161\u0107a prikazan je popis ilegalnih odlagali\u0161ta zelenog otpada, koja predstavljaju jedan od zna\u010dajnih putova unosa i sekundarnog \u0161irenja invazivnih stranih biljnih vrsta. U okviru inventarizacije evidentirane su lokacije odlagali\u0161ta zelenog otpada na pilot podru\u010djima, a na ve\u0107em broju njih potvr\u0111ena je prisutnost invazivnih biljaka.
\nTakva odlagali\u0161ta posebno su problemati\u010dna jer se na njima \u010desto odla\u017eu vrtni i hortikulturni ostaci, uklju\u010duju\u0107i dijelove biljaka koji se mogu dalje \u0161iriti vegetativno ili sjemenom. Time odlagali\u0161ta postaju \u017eari\u0161ta novih invazija, osobito u blizini vrijednih prirodnih stani\u0161ta, \u0161uma, livada i vodotoka.<\/p>\n

Rezultati istra\u017eivanja potvr\u0111uju da su odlagali\u0161ta zelenog otpada va\u017ena sekundarna \u017eari\u0161ta invazije, budu\u0107i da je na njima zabilje\u017een zna\u010dajan broj stranih i potencijalno invazivnih biljnih vrsta. Izravno \u0161irenje stranih biljnih vrsta iz zelenog otpada opa\u017eeno je na 11 odlagali\u0161ta, \u0161to predstavlja 25 % odlagali\u0161ta sa zabilje\u017eenim stranim vrstama te 13,6 % svih evidentiranih odlagali\u0161ta.<\/p>\n

Vrste koje su se iz odlagali\u0161ta \u0161irile u najve\u0107em broju odnosno udjelu slu\u010dajeva bile su:
\n\u2022 lozica (Parthenocissus quinquefolia agg.)<\/em> \u2013 \u0161irenje zabilje\u017eeno na 100 % odlagali\u0161ta na kojima je vrsta bila prisutna
\n\u2022 sitnocvjeti nedirak (Impatiens parviflora)<\/em> \u2013 100 %
\n\u2022 juka (Yucca filamentosa)<\/em> \u2013 100 %
\n\u2022 bambusi (Phyllostachys sp.)<\/em> \u2013 66,67 %
\n\u2022 dvornici (Reynoutria sp.)<\/em> \u2013 66,67 %
\n\u2022 zlatnice (Solidago canadensis \/ gigantea)<\/em> \u2013 50 %.<\/p>\n

Cijeli tekst izvje\u0161taja mo\u017eete prona\u0107i ovdje<\/a>, a rezultate inventarizacije na pilot podru\u010dju Tr\u017ei\u0161ka Bistrica, koji su dio zasebnog izvje\u0161taja, mo\u017eete preuzeti ovdje.<\/a><\/p>\n\n