Prosje\u010dna veli\u010dina pra\u0107enih populacija kralje\u017enjaka (sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba) smanjila se za 73 % u razdoblju od 1970. do 2022. godine, pokazuje novi Izvje\u0161taj o stanju planeta 2026. koji je objavio WWF. Istovremeno, izvje\u0161taj donosi jasnu poruku nade: priroda se mo\u017ee oporaviti ako dru\u0161tvo ubrza promjene u prehrambenom, energetskom i financijskom sustavu.<\/p>\n
Indeks \u017eivu\u0107eg planeta (Living Planet Index \u2013 LPI), koji izra\u0111uje Zoolo\u0161ko dru\u0161tvo iz Londona, obuhva\u0107a 35.803 populacije 5.790 vrsta kralje\u017enjaka. Izvje\u0161taj pokazuje da su najve\u0107i gubici zabilje\u017eeni u slatkovodnim ekosustavima, gdje je zabilje\u017een pad od 85 %, zatim u kopnenim ekosustavima (69 %) i morskim ekosustavima (59 %). Gubitak i degradacija stani\u0161ta i dalje su glavni uzroci pada populacija, a slijede prekomjerno iskori\u0161tavanje prirodnih resursa, klimatske promjene, one\u010di\u0161\u0107enje, invazivne vrste i bolesti. Me\u0111utim, izvje\u0161taj pokazuje i da je oporavak mogu\u0107. Gotovo polovica populacija uklju\u010denih u analizu stabilna je ili raste. Oporavak zelenih \u017eelvi, plavoperajne tune, tigrova i afri\u010dkih slonova potvr\u0111uje da dugoro\u010dne i u\u010dinkovite mjere za\u0161tite prirode mogu donijeti konkretne rezultate.<\/p>\n
Loris Palentini, vr\u0161itelj du\u017enosti izvr\u0161nog direktora WWF Adrije, istaknuo je da iskustva iz regije pokazuju kako je oporavak prirode mogu\u0107 kada joj se osigura prostor. Primjeri uklju\u010duju vra\u0107anje slobodnog toka rijeka u dunavskom slivu, za\u0161titu morskih stani\u0161ta i promicanje odr\u017eivog ribarstva na Jadranu. Za zaustavljanje gubitka prirode i njezin oporavak do 2030. godine potrebno je zajedni\u010dko djelovanje vlada, poslovnog sektora i gra\u0111ana.<\/p>\n
Pozitivne promjene ve\u0107 su u tijeku. Obnovljivi izvori energije ubrzano rastu, u poljoprivredi i prehrambenom sustavu sve se vi\u0161e pozornosti posve\u0107uje odr\u017eivim praksama, a financijski sektor sve vi\u0161e prepoznaje rizike povezane s gubitkom prirode i klimatskom krizom. Takve promjene mogu potaknuti pozitivne prekretnice, odnosno procese u kojima odr\u017eiva rje\u0161enja postaju sve ra\u0161irenija, pristupa\u010dnija i lak\u0161e primjenjiva.<\/p>\n
Izvje\u0161taj jasno pokazuje da gubitak bioraznolikosti nije neizbje\u017ean. O\u010duvanjem i obnovom stani\u0161ta, odr\u017eivim kori\u0161tenjem prirodnih resursa i promjenama u na\u010dinu na koji proizvodimo energiju i hranu mo\u017eemo pridonijeti oporavku prirode. Stanje je zabrinjavaju\u0107e, ali rje\u0161enja postoje. Klju\u010dno je djelovati sustavno, zajedni\u010dki i na vrijeme.<\/p>\n