{"id":9400,"date":"2019-11-21T13:49:01","date_gmt":"2019-11-21T12:49:01","guid":{"rendered":"http:\/\/zeleni-prsten.hr\/web\/?p=9400"},"modified":"2022-03-20T21:50:23","modified_gmt":"2022-03-20T20:50:23","slug":"upoznaj-invazivnu-biljku-zlatnicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/upoznaj-invazivnu-biljku-zlatnicu\/","title":{"rendered":"Upoznaj invazivnu biljku zlatnicu"},"content":{"rendered":"

[vc_row][vc_column][vc_column_text]Ako krajem ljeta krenete u \u0161etnju ljubljanskim mo\u010dvarama ne mo\u017eete propustiti visoku biljku sa svijetlo \u017eutim cvjetovima koji obrastaju napu\u0161tene livade i polja, kao i neobra\u0111ene povr\u0161ine uz ceste i jarke. To je zlatnica ili zlato\u0161ipka! Ne autohtona obi\u010dna zlatnica (Solidago virgaurea<\/em>) koja raste u svijetlim \u0161umama, na \u010distinama i \u0161umskim rubovima \u0161irom Slovenije. To su strana gustocvjetna (Solidago canadensis<\/em>) i velika (Solidago gigantea<\/em>) zlatnica dvije najinvazivnije biljke na podru\u010dju ljubljanskih mo\u010dvara i cijele Srednje Europe. One tako\u0111er uzrokuju probleme u drugim dijelovima Europe, u ve\u0107ini dijelova Azije, u Australiji i na Novom Zelandu. Obje vrste su autohtone u Sjevernoj Americi. Gustocvjetna zlatnica je jedna od prvih ukrasnih biljaka koje su donesene iz Sjeverne Amerike u Europu. U Britaniji je poznata jo\u0161 od 17. stolje\u0107a i pro\u0161irila se u ve\u0107em dijelu Europe u 19. stolje\u0107u. Nekada su je sadili u botani\u010dkim vrtovima, parkovima i vrtovima odakle se pro\u0161irila u prirodu.<\/p>\n

Na\u0161i preci koristili su europsku zlatnicu kao lijek za ubla\u017eavanje problema s mokra\u0107nim sustavom i za zacjeljivanje rana. Dvije strane vrste zlatnice sadr\u017ee iste aktivne tvari, ali na\u017ealost imaju destruktivan u\u010dinak na biolo\u0161ku raznolikost i stani\u0161ta. One se gusto rasprostranjuju, \u0161to sprje\u010dava uzgoj doma\u0107ih biljaka, \u010dine\u0107i stani\u0161ta neprikladnima za mnoge \u017eivotinjske vrste. Utvr\u0111eno je da na podru\u010djima obraslima zlatnicom ima manje mrava, \u0161to ima negativan u\u010dinak na leptire koji ovise o njima. Gustocvjetna i velika zlatnica brzo se \u0161ire, pri \u010demu jedna biljka proizvodi tisu\u0107e sjemenki koje se prenose vjetrom ili \u0161ire vegetativnim razmno\u017eavanjem podzemnim stabljikama. Posebno brzo rastu na degradiranim podru\u010djima i napu\u0161tenim poljoprivrednim zemlji\u0161tima koje autohtone vrste sporije naseljavaju. Slabo o\u010di\u0161\u0107eni strojevi jedan su od na\u010dina \u0161irenja sjemena zlatnice u takva podru\u010dja, a nerijetko se \u0161ire zemljom koja se dovozi iz drugih podru\u010dja za potrebe zatrpavanja povr\u0161ina u kojoj su sjeme i korijenje ve\u0107 prisutni. Njihova specifi\u010dnost je da njihovo korijenje proizvodi tvari koje usporavaju rast drugih biljaka i smanjuju njihov uspje\u0161an razvoj. Time se smanjuje biolo\u0161ka raznolikost drugih biljaka i organizama koji ovise o njima. Zbog tvari koje ispu\u0161taju, tlo je manje prikladno za poljoprivrednu proizvodnju.<\/p>\n

Redovita ko\u0161nja sprje\u010dava \u0161irenje zlatnice na livadama. Me\u0111utim, smanjenje u\u010destalosti ko\u0161nje u svrhu o\u010duvanja vrsta kojima prijeti rana ko\u0161nja ili ko\u0161nja u odre\u0111enim sezonama mo\u017ee uzrokovati probleme.
\nGustocvjetna i velika zlatnica cvatu od srpnja do rujna kada ve\u0107ina autohtonih biljaka ve\u0107 uvene i zbog toga ih vole p\u010delari. Tamo gdje rastu, oni su va\u017ena hrana za p\u010dele, dopu\u0161taju\u0107i p\u010delinjim zajednicama da sa\u010duvaju svoju snagu i omogu\u0107avaju\u0107i razvoj zimskih p\u010dela.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n