{"id":9600,"date":"2020-02-13T16:30:21","date_gmt":"2020-02-13T15:30:21","guid":{"rendered":"http:\/\/zeleni-prsten.hr\/web\/?p=9600"},"modified":"2022-03-20T20:16:21","modified_gmt":"2022-03-20T19:16:21","slug":"okrugli-stol-kako-zastiti-kulture-u-zasticenim-podrucjima-prirode-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/okrugli-stol-kako-zastiti-kulture-u-zasticenim-podrucjima-prirode-2\/","title":{"rendered":"Okrugli stol “Kako za\u0161titi kulture u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima prirode?”"},"content":{"rendered":"

[vc_row][vc_column][vc_column_text]UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) proglasila je 2020. godinu Me\u0111unarodnom godinom biljnog zdravlja s ciljem da se na globalnoj razini podigne osvije\u0161tenost kako za\u0161tita bilja mo\u017ee pridonijeti sprje\u010davanju gladi, smanjenju siroma\u0161tva, za\u0161titi prirode i okoli\u0161a i potaknuti ekonomski razvoj.<\/p>\n

Hrvatsko dru\u0161tvo biljne za\u0161tite (HDBZ) organiziralo je 64. Seminar biljne za\u0161tite koji se je odr\u017eao u razdoblju od 4. do 7. velja\u010de 2020. godine u Opatiji. Jedan od suorganizatora seminara bila je i JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije. Seminar je odr\u017ean pod sloganom \u201eZdravlje bilja za zdravlje ljudi”. Tako\u0111er, 64. Seminar biljne za\u0161tite uvr\u0161ten je u slu\u017ebeni kalendar doga\u0111anja hrvatskog predsjedanja (HR PRESS 2020) Vije\u0107em EU kao doga\u0111aj tipa “D”. Seminar je bio fokusiran na pet tema koje \u0161iroko obuhva\u0107aju i europski kontekst, budu\u0107i da se radi o temama koje ulaze i u novu agendu Europske Komisije, a to su: sigurnost hrane, rizici i opasnosti koje nosi unos i kori\u0161tenje krivotvorenih i neregstriranih pesticida, opasnosti i rizici koje nose karantenski \u0161tetnici, za\u0161tita za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja prirode od \u0161tetnika, bolesti i korova i zdravlje \u0161uma.<\/p>\n

Prvi dan se je odr\u017ealo sve\u010dano otvaranje seminara na kojem je predsjednica HDBZ-a prof.dr.sc. Jasminka Igrc – Bar\u010di\u0107 pozdravila sve uzvanike i brojne eminentne stru\u010dnjake iz institucija kao \u0161to su EFSA, IPPC, EPPO, ECPA te uva\u017eene goste iz susjednih nam zemalja. Osim toga uru\u010dena su i priznanja zaslu\u017enim \u010dlanovima HDBZ-a i novim doktorima znanosti iz podru\u010dja fitomedicine.<\/p>\n

Na ovom tradicionalnom seminaru, prvi puta je zastupljena tema za\u0161tite prirode i to putem okruglog stola pod nazivom \u201eKako za\u0161titi kulture u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima prirode?\u201c<\/p>\n

Moderatorica okruglog stola bila je ravnateljica JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije dr.sc. Tatjana Masten Milek, a gosti okruglog stola bili su Petra Kutle\u0161a iz Ministarstva za za\u0161titu okoli\u0161a i energetike, dr.sc. Marin Grgurev iz Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta, Darko Pleskalt iz Hrvatskih \u0161uma d.d., mr.sc. Kre\u0161imir \u0160aki\u0107 iz NP Krka i Damir Iva\u010di\u0107 iz Agrobiotesta d.d.<\/p>\n

Uvodno je predstavljeno \u0161to su to zapravo za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja prirode i Natura 2000 podru\u010dja, koliko ih u Hrvatskoj ima, tko njima upravlja te koje kategorije za\u0161tite postoje.<\/p>\n

U uvodnom izlaganju je prezentirano da \u0161tetni organizmi kako autohtoni, tako i alohtoni, osobito strane invazivne vrste, mogu raditi probleme u svim kategorijama za\u0161ti\u0107enih i Natura podru\u010dja, no kao one najugro\u017eenije svakako mo\u017eemo izdvojiti \u0161umske ekosustave neovisno u kojoj kategoriji se oni nalazili, te spomenike parkovne arhitekture (SPA).<\/p>\n

S aspekta za\u0161tite bilja u \u0161umskim ekosustavima raspravljano je o aktualnim problemima kao \u0161to su mediteranski potkornjak u Dalmaciji, i to osobito na Marjanu zadnjih nekoliko godina, hrastova mre\u017easta stjenica koja se pro\u0161irila na gotovo cijelom arealu hrasta lu\u017enjaka i dobrim dijelom hrasta kitnjaka, problem su\u0161enja poljskog jasena uzrokovano sinergijom vi\u0161e \u0161tetnih faktora, no najvi\u0161e uslijed djelovanja gljive Chalara fraxinea<\/em> te kestenova osa \u0161i\u0161karica koja se brzo pro\u0161irila po \u0161umama pitomog kestena.<\/p>\n

Potencijalni problemi sa \u0161tetnim organizmima u spomenicima parkovne arhitekture (SPA) obra\u0111eni su na primjeru jednog od najljep\u0161ih u Hrvatskoj, a to je arboretum Trsteno. Naj\u010de\u0161\u0107i \u0161tetni organizmi koji na ukrasnom bilju mogu raditi \u0161tete su mre\u017easta stjenica platane, lisne u\u0161i, \u0161titaste u\u0161i, \u0161titasti moljci, razne osice \u0161i\u0161karice, a isto tako i razne grinje \u0161i\u0161karice. Unatrag nekoliko godina najve\u0107e probleme u Trstenom radi kornja\u0161 crvena palmina pipa na palmama, dok je problem \u0161im\u0161irovog moljca stavljen pod kontrolu. Invazivne strane biljne vrste s kojima postoji problem u Trstenom su bambus, pajasen, bagrem i glicinija. Postoje i brojne invazivne strane biljne vrste koje rade probleme u drugim za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima kao \u0161to su ambrozija, falopija, amorfa, pampas trava, ljetni jorgovan, budleja, itd. \u010cinjenica je da se neke invazivne strane biljne vrste uzgajaju kao ukrasne biljke, primjerice pampas trava, budleja, bagrem, \u0161to svakako pripoma\u017ee njihovom \u0161irenju.<\/p>\n

Raspravljalo se je o razli\u010ditim mogu\u0107nostima suzbijanja ili sprje\u010davanja \u0161irenja gore navedenih \u0161tetnih organizama: od mehani\u010dkog preko biolo\u0161kog do kemijskog suzbijanja. Usporedila se konvencionalna primjena sredstava za za\u0161titu bilja s injektiranjem te su spomenuti i potencijalni negativni aspekti upotrebe stranih organizama na novom podru\u010dju s namjerom primjene u biolo\u0161koj borbi.<\/p>\n

Nakon vrlo konstruktivne rasprave u koju su se osim gostiju okruglog stola uklju\u010dili i iskusni stru\u010dnjaci Zavoda za za\u0161titu bilja (koji u ovom trenutku djeluje pod imenom Centar za za\u0161titu bilja)  dr.sc. Mladen \u0160imala, dr.sc. Nenad Novak i Maja Pintar, glavni \u010duvar prirode Darko Slukan iz JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije te uva\u017eeni gosti seminara prof.dr.sc. Vojislav Trkulja iz Poljoprivrednog instituta u Banja Luci i dr.sc. Brankica Tanovi\u0107 iz Instituta za pesticide i za\u0161titu okoli\u0161a u Zemunu, doneseni su sljede\u0107i zaklju\u010dci:<\/p>\n