{"id":9969,"date":"2020-09-11T12:46:39","date_gmt":"2020-09-11T11:46:39","guid":{"rendered":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/web\/?p=9969"},"modified":"2022-03-19T17:00:16","modified_gmt":"2022-03-19T16:00:16","slug":"upoznajte-invazivnu-stranu-vrstu-ambroziju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/upoznajte-invazivnu-stranu-vrstu-ambroziju\/","title":{"rendered":"Upoznaj invazivnu stranu vrstu – ambroziju"},"content":{"rendered":"

[vc_row][vc_column][vc_column_text]Ambrozija je jednogodi\u0161nja zeljasta biljka visine od 20 do preko 150 cm. Korijen joj je plitak i razgranat, a stabljika uspravna i \u010detverobridasta. Po stabljici ima dlake te je gruba na dodir. Listovi rastu jedan nasuprot drugome, duga\u010dki su od 5 do 10 cm te su duboko perasto razdijeljeni. Mu\u0161ki cvjetovi stvaraju ogromne koli\u010dine peludi, a opra\u0161ivanje se odvija putem vjetra. Godi\u0161nje proizvede od 3000 do 60000 sjemenki koje se na kra\u0107e udaljenosti rasprostranjuju vjetrom, a na ve\u0107e udaljenosti uz pomo\u0107 ptica koje se njima hrane te sisavaca kojima se uhvate za krzno. Prirodno je rasprostranjena u Sjevernoj Americi i Meksiku.<\/p>\n

Smatra se da je u Europu prvi puta unesena sredinom 19. stolje\u0107a, a nakon toga je vi\u0161e puta slu\u010dajno unesena u razli\u010dite dijelove Europe kao ne\u017eeljena komponenta sjemena \u017eitarica i trava. Tipi\u010dna je biljka zapu\u0161tenih i naru\u0161enih stani\u0161ta, uglavnom onih pod ljudskim utjecajem. Gdje god se pojavi neka ogoljena povr\u0161ina, vrlo brzo mo\u017eemo prona\u0107i i ambroziju (npr. ve\u0107 prve godine po napu\u0161tanju oranica). Nalazimo je uz naselja, ceste, gradili\u0161ta, pruge, na poljoprivrednom zemlji\u0161tu uz rubove kultura i sli\u010dno.<\/p>\n

Unutar njenog prirodnog podru\u010dja rasprostranjenosti primjenjuje se u medicini. Njezini sokovi koriste se za zaustavljanje lokalnog krvarenja i za lije\u010denje probavnih smetnji. Ipak, treba naglasiti da su \u0161tete koje nanosi daleko ve\u0107e od potencijalnih koristi koje \u010dak nisu niti dovoljno istra\u017eene. Za primjer se mogu uzeti dostupni podaci iz susjedne Ma\u0111arske iz kojih je vidljivo da je 1990. ambrozija bila prisutna na oko 418 000 ha, 2001. to je bilo ve\u0107 2,9 milijuna hektara, a u 2008. godini taj broj porastao je na 5 milijuna hektara od ukupno 6,2 milijuna hektara poljoprivrednog zemlji\u0161ta u Ma\u0111arskoj. Procjenjuje se da ekonomska \u0161teta koju uzrokuje u Ma\u0111arskoj iznosi oko 100 milijuna eura. Jedan hektar pokriven ambrozijom godi\u0161nje proizvede oko 66 kg peludi po vegetacijskoj sezoni.<\/p>\n

Negativno utje\u010de na bioraznolikost jer zna\u010dajno usporava regeneraciju prirodnih stani\u0161ta i ugro\u017eava rijetke biljne vrste i mnoge prirodne biljne zajednice koje se razvijaju na istim stani\u0161tima na kojima dolazi ambrozija.<\/p>\n

Kako je uklanjati?<\/p>\n

Na malim povr\u0161inama preporu\u010duje se \u010dupanje cijelih biljaka prije nego uspiju proizvesti sjeme, a u ekolo\u0161koj poljoprivredi treba nastojati sijati biljke na na\u010din da prokliju bar 10 dana prije ambrozije. Na velikim povr\u0161inama dobre su metode kori\u0161tenja herbicida ili zaoravanje na minimalno 10 cm dubine.<\/p>\n

Jeste li znali?<\/p>\n

Pelud ambrozije smatra se jednim od najja\u010dih alergena, a jedna biljka mo\u017ee ispustiti preko milijun peludnih zrnaca dnevno.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n