Prirodnu značajku šume Česma predstavljaju stoljetne, dobro očuvane šumske zajednice hrasta lužnjaka i običnog graba te šuma johe. Starost stabala procjenjuje se na oko 140 godina. Područje je zanimljivo i po bogatstvu životinjskog svijeta pa u njemu nalazimo jelene, srne, divlje svinje, zečeve, fazane i poljske jarebice, a od grabežljivaca lisice, kune, divlje mačke te jastrebove i sove. Šuma je i vrijedno stanište orla štekavca.
Područje posebnog rezervata šumske vegetacije Česma jedno je od tipičnih staništa hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u kojemu je prisutno sušenje hrasta lužnjaka. Regulacijom rijeke Česme znatno je promijenjen njen tok pa su nastala duga i ravna korita, a stari krivudavi tok ostao je u šumi i na čistinama kao meandar u kojemu se zadržava voda. Ukupna površina rezervata iznosi 50,84 ha, nalazi se na istočnom dijelu Zagrebačke županije, na području općine Farkaševac, a zaštićeno je 1982. godine.
U šumama hrasta lužnjaka svoj dom je pronašao i orao štekavac najveći orao u Europi. Spada u ugrožene vrste i zakonom je zaštićen, a procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 150 parova. Najubojitije oružje orla štekavca su oštre kandže na nogama kojima može ugrabiti plijen i odnijeti ga u gnijezdo ili na neko mirnije mjesto. Cijeli život živi u paru, a povezanost između partnera učvršćuje se svadbenim letovima. Parovi orla štekavca gnijezde se u blizini ribnjaka, rijeka ili jezera, a gnijezda grade zajedno u visokim krošnjama jasena, topola ili hrasta.
Jeste li znali?
U dijelu šume Česme nalazi se crna joha na čunjevima koji nastaju uslijed plavljenja vode kao posebne tvorevine oko kojih se stvara mulj.