Okružena raskošnom šumom te obrasla trskom i vodenim biljem Crna mlaka predstavlja raj za ptice na 640 ha. Najzanimljivija je u vrijeme jesenske selidbe ptica kada se može vidjeti i više od 20 000 ptica, koje na ovo područje dolaze kako bi se odmorile ili prehranile na svom putu dalje prema jugu.
Crna mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu. Ornitolozi su zabilježili više od 200 vrsta ptica što je impozantan broj s obzirom na to da ih je u Hrvatskoj zabilježeno oko 400. Brojne su gnjezdarice: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u trsci i grmlju. Crne rode, crne lunje, štekavci, škanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na ribnjacima povezujući tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. Osobito su značajne patke njorke.
Jeste li znali?
Ribnjaci Crna mlaka jedno su od najvažnijih odmarališta patki njorki u Europi, tijekom jeseni tamo obitava čak do 6000 jedinki. Patke njorke među najugroženijim su vrstama pataka u Hrvatskoj i brojnost im opada u cijeloj Europi. Prepoznatljive su po kestenjastosmeđem perju, leđa su im crna, a u letu ih se može prepoznati po bijelom perju na trbuhu, s donje strane krila i na repu. Kao i druge patke ronilice, po dnu skupljaju bilje, beskralježnjake, ribe i katkad vodozemce.
Budući da prirodna močvarna područja nestaju zbog isušivanja ili regulacija rijeka, šaranski ribnjaci poput Crne mlake vrlo su važni. Imaju neizmjernu ekološku važnost, te imaju nezamjenjivu ulogu za europske ptice selice koje putuju područjem istočnog Jadrana.
Crna mlaka proglašena je 1980. godine posebnim ornitološkim rezervatom, a 1993. godine uvrštena je na popis Ramsarske konvencije – područja koja imaju status močvare od međunarodne važnosti! Rezervat se nalazi u jugozapadnom dijelu Zagrebačke županije, u središnjem dijelu močvarno-šumskog područja doline rijeke Kupe, na području grada Jastrebarskog.

Osim ptica, ribnjaci Crne mlake dom su i mnogih drugih životinja, tu obitavaju dabar, lisica, divlja mačka, kuna, srndać, patuljasti miš, vodena rovka, bjelouška, barska kornjača, zelena žaba, gatalinka te različite vrste beskralješnjaka. Crna mlaka predstavlja bogato stanište jednog od najrjeđih sisavaca ovih područja – vidre.

Šumski ekosustavi, koji okružuju ribnjake Crna mlaka, pripadaju trima zajednicama: poplavnim šumama hrasta lužnjaka, šumama crne johe i šumama hrasta lužnjaka te običnoga graba. Močvarne površine i periferni dijelovi ribnjaka obrasli su vrbom rakitom, trskom, rogozom i sitom, a vodene površine prekrivaju lopoč, lokvanj i orašac.
U sklopu ornitološkog rezervata Crne Mlake nalaze se i istoimeni ribnjaci. Izgradnja ribnjaka započeta 1906. godine i trajala je do 1918. godine. Ribnjaci kao i cijela Crna mlaka pričaju zanimljive priče. Prvi ribnjak nazvan je Adam, a drugi Eva. Ribnjak Bajtah nosi ime po inženjeru koji je vodio poslove, Cigletaj je naziv ribnjaka gdje se kopala glina za proizvodnju cigli. Dio ribnjaka nosi nazive prema površini, broju jutara. Najveći ribnjak se zove 400. Kao velika pomoć pri uzgoju ribe u Crnoj mlaki osnovana je pokusna stanica za ribnjačarstvo 1922. godine. Njezina zadaća je bila istraživanje fizikalnih, kemijskih i hidrobioloških svojstava vode te provođenje pokusa sa svrhom postizanja veće proizvodnje.
U prostoru rezervata Crna mlaka ističe se dvorac Zwilling, odnosno „Ribograd“. U razdoblju od 1914. do 1920. izgrađen je kompleks vile, perivoja i popratnih zgrada po nacrtima arhitekta Julija Deutscha u stilu kasne secesije art decoa.
Posebni ornitološki rezervat Crna mlaka zatvoren je za turističke posjete.