Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave

Napisao Željka Šabarić, . Postano u Projekt Čigra, Vijesti

U veljači 2020. završen je međunarodni projekt “Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave (ČIGRA)”, financiran iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa suradnje Interreg V – A Slovenija – Hrvatska 2014 – 2020. Projekt se provodio u razdoblju od rujna 2017. do veljače 2020. godine, a vrijednost mu je  bila 579.182,35 EUR.   Javna ustanova „Zeleni prsten” Zagrebačke županije bila je partner na projektu koji je vodio Zavod za ornitologiju HAZU. Ostali partneri bili su Udruga BIOM, Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu iz Hrvatske te Nacionalni inštitut za biologijo, Društvo za opazovanje in proučevanje ptic iz Slovenije. Cilj projekta bio je omogućiti održanje stabilne populacije čigre na šljunčanim staništima uz Savu i Dravu te povećati stupanj njezine očuvanosti u područjima ekološke mreže Natura 2000. Glavni ishodi uključivali su povećanje površine dugoročno održivih gnijezdilišta, izradu zajedničkog protokola monitoringa za kontinentalne populacije čigre te izradu nacrta Prekograničnog akcijskog plana za zaštitu čigri.

Crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) je ptica selica koja na prvi pogled sliči na galeba, no odaju je upečatljiv dugi crveni kljun i račvast rep poput lastavičinog. U prošlosti su se gnijezdile na prirodnim riječnim sprudovima duž Save i Drave, no ta staništa nestaju zbog regulacije riječnih tokova, vađenja šljunka iz riječnog korita, utvrđivanja obala, zagađenja i drugih antropogenih utjecaja. Zato sve češće prihvaćaju umjetna staništa poput šljunčanih otočića na jezerima Rakitje, Ormož i Ptuj te na retenciji Blato. Vrsta je strogo zaštićena i jedna je od ciljnih vrsta za očuvanje na području ekoloških mreža u Hrvatskoj i Sloveniji. Praćenje veličine i trenda populacija stoga je obveza naših država prema Europskoj komisiji.

Što je sve napravljeno?

Javna ustanova Zeleni prsten izgradila je i postavila platformu za gniježđenje čigri na jezeru Siromaja 1 kod Novaka Nartskih, nedaleko od Rugvice površine 65 m2. Zbog nepredvidivih visokih vodostaja na  šljunčarama i rijeci Savi uslijed vodoprivrednih i energetskih zahvata kolonije čigri zadnjih desetak godina redovno budu potopljene. Zato je postavljanje ove platforme od iznimne važnosti – ona čigrama pruža jedino sigurno mjesto za gniježđenje u  hrvatskom dijelu rijeke Save. Uređeni su otočići na Rakitju i Ptuju. Na Rakitju je priprema otočića podrazumjevala čišćenje cijelokupne zeljeste vegetacije, postavljanje podloge od geotekstila i posipavanje s 60 tona šljunka. Čigre su sjajno prihvatile ova staniša te se cjelokupna savska populacija gnijezdi na Rakitju i platformi Siromaja.

Pratila se brojnost i uspješnost gniježđenja na kolonijama čigri, a na 33 čigre postavljeni su uređaji za satelitsko praćenje (“GPS-loggeri”).To je pružilo uvid u kretanje čigri tijekom sezone gniježđenja. Tako je otkriveno na kojim staništima čigre prikupljaju hranu (male ribe) tijekom inkubacije jaja i othrane mladih ptica. Uređaji su nastavili prikupljati podatke tijekom čitave njihove selidbe na jug Afrike. Iz tih će se podataka u narednom periodu moći precizno odrediti njihov selidbeni put.

Također pripremljen je protokol za monitoring čigri čiji je cilj stjecanje cjelovitog uvida u stanje populacija čigri na teritoriju Hrvatske i Slovenije. Izrađena je stručna podloga „Prekograničnog akcijskog plana“ kako bi se doprinijelo dugoročnom očuvanju crvenokljune čigre i njenih staništa. Ovaj Akcijski plan također predstavlja temelj za nadolazeće planove upravljanja područjima Natura 2000.

Provodena su istraživanja populacijske genetike na čigrama koja su imala za cilj ustanoviti pripadaju li ptice Save i Drave istoj populaciji te omogućiti usporedbu s ostalim europskim populacijama. Ornitološkim istraživanjima šireg okolnog područja Save kod Hruščice utvrđeno je da se od 2008. godine najveći dio savske populacije crvenokljune čigre gnijezdi na otoku na šljunčari Rakitje kod Svete Nedelje. Promjenom granica Natura područja „Sava kod Hrušćice“ na Rakitje povećana je površina ključnih staništa za gniježđenje čigri za 152,55 ha.

Održali smo više od 30 predavanja i radionica o čigrama i zaštiti rijeka diljem Hrvatske i Slovenije te dva edukativna kampa i dva dana otvorenih vrata kolonije čigri. Postavili smo 6 informativnih ploča kod svih kolonija čigri i priredili film o čigrama i zaštiti rijeka. Pripremili smo tematsko izdanje slovenskog časopisa Svet Ptic s obiljem članaka o čigrama i zaštiti rijeka koji smo besplatno dijelili. Proglasili smo 2018. godinom čigre i promovirali projekt putem mnogobrojnih medija te partnerskih WEB stranica.  Svrha ovih radnji bila je povećati svijest o potrebi zaštite čigre i njenih staništa ljudima koji žive i djeluju u blizini kolonija ptica.

Nakon svega, možemo reći da smo spasili i čak povećali populaciju crvenokljunih čigri uz Savu i Dravu. U isčekivanju više od 500 parova ovih sjajnih letača na povratku s njihovih zimovališta u Africi, nadamo se da će fascinantnom životu čigri trajno svjedočiti i buduće generacije.

 

 

 

Tagovi:, , , , , , , , , , , ,