Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije održala je okrugli stol naziva „14 000 razloga za uzbunu“. Naziv okruglog stola upozorava na 14 000 stranih vrsta koje su ljudskim djelovanjem unesene u Europu. Strane vrste same po sebi nisu problem, ali znanstveni podaci pokazuju da 10 – 15 % njih postaje invazivno, tj. počinje uzrokovati velike probleme za očuvanje bioraznolikosti, ali i gospodarstvo te ljudsko zdravlje.
Događaj je okupio predstavnike relevantnih institucija iz područja zaštite prirode, zaštite bilja i agronomije iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore te predstavnike organizacija civilnog društva.
O koliko financijski ozbiljnom problemu se radi, uvodno je predstavila Zrinka Domazetović, voditeljica službe za bioraznolikost u Upravi za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Prema zadnjoj procjeni iz 2019. godine, godišnji trošak invazivnih stranih vrsta iznosio je više od 423 milijarde dolara, a troškovi se od 1970. godine svake godine najmanje četverostruko uvećavaju.
Dr. sc. Dario Ivić, rukovoditelj Odjela za biljno zdravstvo u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, predstavio je sustav kontrola, karantena i obaveznih mjera kontrole štetočina bilja. Sustav je vrlo dobro posložen zakonodavno i institucionalno te ima dugu tradiciju. Smatra da je poželjna uspostava sličnog sustava i u zaštiti prirode. Ipak, zbog činjenice da primjena mjera nije uvijek dovoljno rigorozna te privatni vlasnici u nekim slučajevima ne poštuju mjere, dio štetnika svejedno uspije pobjeći te na tome treba nastaviti raditi.
Predsjednik organizacije Parkovi Dinarida, Zoran Mrdak, istaknuo je kako njegova organizacija okuplja preko 100 upravitelja zaštićenim područjima iz 8 zemalja. Ono što je svima očito je da je problem invazivnih stranih vrsta velik u svim zemljama koje njegova organizacija okuplja, tj. u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji. Ono što je također očito je da se ovom problemu u Hrvatskoj pristupa puno ozbiljnije nego u zemljama koje nisu članice EU. Smatra da tome značajno doprinose EU direktive te činjenica da zahvaljujući članstvu u Uniji, Hrvatska ima bolji pristup financiranju projekata iz EU fondova.
Dr. sc. Dubravka Dujmović Purgar, predstojnica Zavoda za poljoprivrednu botaniku na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, predstavila je projekt LIFE OrnamentalIAS koji provode zajedno s JU Zeleni prsten Zagrebačke županije te još 8 partnera iz Slovenije. Vodeći partner na projektu je slovenski Zavod za varstvo narave, a vrijednost projekta je 7,8 milijuna eura. S obzirom na to da je velik problem upravo rasprostranjivanje ukrasnih vrsta iz vrtova i parkova u prirodu, gdje rade ogromne štete, projekt se bavi poduzimanjem potrebnih mjera da se to što je više moguće spriječi. U sklopu svojih aktivnosti, uz brojne edukacije provodit će i istraživanja potencijala iskorištavanja invazivnih stranih vrsta za dobivanje energije, nutrijenata i drugih korisnih tvari. To bi trebalo doprinijeti interesu za pojačanim uklanjanjem invazivnih stranih vrsta iz prirode.
Luka Basrek, voditelj projekata u JU Zeleni prsten Zagrebačke županije, ispričao je o iskustvima Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije u uklanjanju invazivnih stranih vrsta. Iz iskustva u provedbi više EU projekata koji se bave uklanjanjem invazivnih stranih vrsta i suradnjom s brojnim partnerskim institucijama, naučeno je jako puno o najboljim metodama uklanjanja invazivnih stranih vrsta. Uklanjanje vrsta vodenih staništa administrativno je uglavnom lakše jer ne postoji zapreka privatnog vlasništva. Iskustvo govori da je s privatnim vlasnicima puno teže dogovoriti suradnju, a posebice zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Ipak, problemi se uglavnom premošćuju suradnjom s relevatnim partnerskim institucijama i drugim zainteresiranim dionicima. U projektu Spas za barske – stop za invazivne kornjače, iznimno je važna suradnja koja je uspostavljena s ribičkim društvima kao što je ŠRD Rak Rakitje. Također je istaknuo koliko je prilikom uklanjanja invazivnih životinjskih vrsta voditi se najvišim etičkim načelima te poštovati sve propise vezane uz dobrobit životinja.
Monika Cindrić, viša stručna suradnica za upravljanje projektima u Javnoj ustanovi Međimurska priroda, ispričala je o njihovim iskustvima u borbi protiv invazivnih stranih vrsta. Ovom temom bave se već oko 10 godina te invazivne strane vrste nazivaju zlikovcima u prirodi. Najviše problema uočili su upravo uz rijeke jer biljke zahvaljujući poplavama vrlo lako rasprostranjuju svoje sjemenke. Kao pozitivan primjer istaknula je brzu reakciju na bujanje vodene salate, vrste koja se nalazi na Unijinom crnom popisu, a koju su zahvaljujući velikom trudu, ove jeseni uspjeli ukloniti vrlo brzo nakon što je zabilježena. Također je ispričala i o iskustvu uklanjanja divovskog svinjskog korova, vrste koja pri kontaktu s kožom može uzrokovati vrlo ozbiljne kemijske opekline. To su na žalost osjetili i na vlastitoj koži zbog trenutka nedovoljnog opreza prilikom uklanjanja.
Zadnja se je okupljenima obratila dr. sc. Tanja Mihinjač iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Iznijela je njihova iskustva u borbi protiv jedne od najgorih invazivnih stranih biljaka, pajasenom. Kroz projekt LIFE Contra Ailanthus, zajedno s partnerima uklanjaju pajasen s područja Nacionalnog parka Krka, područja ekološke mreže JI Pelješac, te područja kulturne baštine Dubrovnik, Ston i Mali Ston. Pajasen je vrlo raširena vrsta mediterana te je počeo zauzimati i najvrjednije lokalitete kao što su dubrovačke i stonske zidine te sedrene barijere na Krki. Kroz projekt se razvijaju najefikasnije metode uklanjanja, a jedan od ciljeva je raviti alternativnu metodu korištenju glifosata, pesticida za koji se očekuje da će biti zabranjen u doglednoj budućnosti. Također je istaknula važnost sustava ranog otkrivanja i brzog djelovanja, tj. prevencije, te naporima koje MINGOR radi kako bi se taj sustav što bolje razvio.
Ravnateljica JU Zeleni prsten Zagrebačke županije, dr. sc. Tatjana Masten Milek, moderirala je ovaj okrugli stol te je iznijela zaključke koji upućuju na iznimnu važnost prevencije, a što je potvrđeno i iskustvima iz sustava zaštite bilja, ali i konkretnim iskustvima u radu institucija koje se bave zaštitom prirode. Pohvalno je što imamo sve više pozitivnih primjera u borbi protiv invazivnih vrsta i što se zahvaljujući međunarodnoj suradnji postižu sve bolji rezultati.
