Broj stanovnika na Zemlji 1900. godine, dakle prije svega 120 godina iznosio je 1,65 milijardi, a procjena je da će do kraja ovog stoljeća narasti na oko 11 milijardi. Uz ovakvo drastično povećanje broja ljudi, također je došlo i do drastičnih promjena u stilu života. Danas gotovo svako kućanstvo posjeduje barem jedan automobil, nekoliko mobitela i brojne kućanske uređaje pa je tzv. „konzumeristički“ stil života doveo do toga da je pritisak na prirodu povećan znatno više od 10 puta u svega stotinjak godina. Trenutačno stanje je takvo da bi trebali 1,8 kapaciteta Zemlje da osiguramo održivost resursa i usluga ekosustava koje upotrebljavamo.
Ugrožavanjem prirode ugrožavamo i usluge ekosustava koje nam ona pruža, a samim time i kvalitetu vlastitih života. Preko 25% vrsta je ugroženo te im prijeti visok rizik od izumiranja, a u posljednjih 50 godina brojnost populacija u prosjeku je smanjena za 20%.
Biomasa divljih kralježnjaka smanjena je za 82%, staništa vrsta narušena su za 30%, gotovo pola milijuna vrsta nema adekvatnu površinu staništa. Podaci su to Globalne procjene stanja bioraznolikosti i usluga ekosustava (eng. Global assessment report on biodiversity and ecosystem services, IPBES, 2019) u kojoj je sudjelovalo 145 znanstvenika iz 50 zemalja, a u sklopu koje je izrađena procjena stanja za ukupno 132 zemlje članice. U obzir su uzeti podaci koji su dostupni za posljednjih 50 godina.
Postoje brojne studije koje upućuju na slične zaključke pa tako npr. Izvješće o životu na planeti (eng. „Living Planet Report“, WWF, 2020 ) upozorava da je izgubljeno 90% močvara, a da su se veličine populacija smanjile za 84% kod slatkovodnih organizama, a za 68% kod praćenih vrsta sisavaca, ptica, riba, gmazova i vodozemaca (obuhvaćeno 21.000 vrsta). Divlji oprašivači su također veoma ugroženi, a o njima direktno ovisi proizvodnja hrane za čovječanstvo i divlje vrste. Procijenjeno je da koristimo barem 58% resursa više nego što to granica održivosti dozvoljava.
Glavni razlozi gubitka bioraznolikosti su:
- Direktno uništavanje staništa
- Invazivne strane vrste
- Zagađenje
- Neodrživo korištenje resursa
- Klimatske promjene
Treba uzeti u obzir da se prema najnovijim podacima trenutno u upotrebi nalazi oko 350.000 vrsta različitih kemikalija. Utjecaj na okoliš ispitan je za manje od 1% njih. Praksa pokazuje da se o negativnim posljedicama nekih od njih može saznati tek kroz razdoblje od 50 i više godina korištenja kada postaje jasno da su neke bolesti bile uzrokovane utjecajem jedne ili više kemikalija kombinirano.
Zaštita prirode nikada nije bila potrebnija. U Hrvatskoj se prirodu štiti na višestruke načine, a glavni mehanizmi su upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000, različite vrste procjene utjecaja zahvata na okoliš i prirodu te proglašavanjem vrsta, minerala i fosila zaštićenima. Temeljni dokument zaštite prirode u Hrvatskoj je Zakon o zaštiti prirode.