U jednoj od najpoznatijih knjiga svih vremena – Malom princu, Antoine de Saint-Exupery napisao je: „bitno je očima nevidljivo“. Slično se može primijeniti na živa bića na Zemlji, ali i na prirodu općenito. Za ilustraciju, ako bismo uzeli sve ljude svijeta i stavili ih s jedne strane imaginarne vage, a s druge strane stavili sve bakterije svijeta, saznali bi da su bakterije više od 1 000 puta teže od nas. Bića o kojima većina nas ne zna mnogo, a za neke od njih nismo nikada niti čuli, zaslužna su što je Zemlja danas planet pogodan za opstanak i razvoj čovječanstva. Najočitiji primjer je proizvodnja kisika pri čemu više od pola ukupne proizvodnje kisika na Zemlji daju malene, često i mikroskopske alge. Osim proizvodnje kisika tu je cijeli niz drugih važnih procesa, koje uglavnom pokreću malo poznati organizmi, a neki od njih su razgradnja organskih tvari, kruženje tvari i formiranje tla. Naučimo više o nekima od njih!
Gljive
Gljive su velika i ekološki iznimno važna skupina organizama stara preko 700 milijuna godina. Teško je prenaglasiti njihovu važnost u prirodi, a većina nas ne zna gotovo ništa o njima.
Podzemna fauna
Prema podacima objavljenima u „Atlasu špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske, svezak 2” iz 2013. godine, U Hrvatskoj su opisane 443 vrste i podvrste iz 255 špilja i jama, a procjenjuje se da je u dinarskom kršu opisano njih oko 1.200.
Alge
Alge su jednostavni vodeni organizmi koji dijele neke osobine s biljkama, ali nemaju korijen, stabljiku niti lišće. Radi se o prastaroj skupini koja je stara barem 1,2 milijarde godina, a mnoge studije upućuju na to da su alge bile prvi višestanični organizmi na Zemlji.
Lišajevi
Lišajevi nisu jedan organizam, već primjer mutualističkog odnosa u kojem gljiva živi u bliskom kontaktu s nekim organizmom sposobnim za fotosintezu (alge ili cijanobakterije). Gljiva je u pravilu dominantna u tom odnosu zbog čega lišajevi funkcioniraju više kao gljive.
