Priroda obuhvaća bioraznolikost, georaznolikost i krajobraznu raznolikost kao i sve interakcije između atmosfere, tla, stijena, vode i živih organizama. Iako su iduća poglavlja uglavnom posvećena živoj komponenti prirode – biosferi, treba naglasiti da je neživa priroda jednako kompleksna te da je potrebno promatrati prirodu kao cjelinu.
Bioraznolikost je ukupna raznolikost svih bića na Zemlji i njihovih interakcija.
Osim što se odnosi na raznolikost vrsta, odnosi se i na raznolikost ekosustava u kojima vrste žive kao i na raznolikost gena unutar vrsta. Ako vam se to čini izuzetno kompleksno i zbunjujuće, u pravu ste, ali upravo ta raznolikost omogućuje život čovjeka i svih ostalih vrsta.
Do danas je na Zemlji poznato oko 2 milijuna različitih vrsta.
Procjenjuje se da bi stvaran broj mogao biti i veći od 100 milijuna, ali većina procjena kaže da je taj broj između 2 i 100 milijuna. Za mnoge je šokantna spoznaja da znanstvenici s većom sigurnošću određuju broj zvijezda u našoj galaksiji nego broj vrsta na Zemlji, iako se broj zvijezda u galaksiji broji u stotinama milijardi.
Živa bića su svojevrstan motor zdravlja naše planete te su ključna za mnoge procese o kojima ovisi život. Neki od njih su proizvodnja kisika, pročišćavanje vode, proizvodnja hranjivih tvari uz pomoć sunčeve energije, kruženje tvari itd.
Živa bića su dio različitih ekosustava, a zdravi ekosustavi ključni su za opstanak i razvoj čovječanstva. Prema tome, trenutno na ovoj planeti imamo oko 7,8 milijardi razloga da sačuvamo prirodu.
Da bi ekosustavi ostali zdravi, ključno je održati i druge oblike raznolikosti kao što su georaznolikost i krajobrazna raznolikost jer oni omogućuju raznolikost životnih uvjeta. Sve dobrobiti koje dobivamo zahvaljujući pravilnom funkcioniranju ekosustava nazivamo još i usluge ekosustava.
Globalna procjena vrijednosti usluga ekosustava iznosi 125 bilijuna $.
Radi se o konzervativnoj procjeni koja u obzir ne uzima gubitke za gospodarstvo koje bi donio nestanak svih tih funkcija, samo odražava okvirnu vrijednost umjetnih sustava koji bi mogli zamijeniti funkcije koje su zamjenjive, dok neke tehnologija nikako ne može nadomjestiti.
Ako se pitate gdje pronaći najbliži ekosustav, odgovor će vas vjerojatno iznenaditi. Najbliži ekosustav je naše tijelo, a organizme koji žive u tijelu i na njegovoj površini nazivamo mikrobiom. Mikrobiom se nekad smatra i posebnim organom u ljudskom tijelu. Točan broj vrsta nije točno poznat, ali novija istraživanja ukazuju da dijelimo svoje tijelo s oko 2000 različitih vrsta.
U našem probavnom sustavu primjerice nalazi se bogat ekosustav u kojem kod zdravog čovjeka u prosjeku nalazimo oko 1,5 kg bakterija. Broj bakterija u tijelu je oko 10 puta veći od broja naših „ljudskih“ stanica, a živa bića koja se nalaze u njemu pomažu nam u probavi hrane, obrani od uzročnika bolesti i brojnim drugim funkcijama. Slično funkcioniraju i ekosustavi koji se nalaze izvan naših tijela. Dokle god su oni zdravi i raznoliki, priroda je otporna i funkcionalna. Narušavanjem ravnoteže, dolazi do sve većih problema, a nažalost je upravo čovječanstvo glavni uzrok šestog masovnog izumiranja vrsta kojem trenutno svjedočimo.