visina: ≤ 35 m
promjer krošnje: ≤ 15 m
oblik: razgranat
trajnost lista: listopadna vrsta
osobitosti: plod, medonosna vrsta
Pitomi kesten ( Mill.) listopadno je stablo iz porodice Fagaceae (bukve). Potječe iz područja Male Azije, a smatra se udomaćenim u južnoj Europi i u zemljama oko Sredozemnog mora. U Hrvatskoj ga nalazimo u kontinentalnom dijelu, a uspijeva do 900 m nadmorske visine. Često se javlja u zajednici s hrastom kitnjakom, grabom i bukvom.
Maksimalne je visine oko 35 m.
Korijenov sustav je dobro razvijen, širok s izraženom glavnom žilom.
Krošnja je vrlo razgranata i gusta.
Kora kod mladog stabla je glatka, crvenkaste boje, a starenjem uzdužno ispuca te poprima sivocrnu boju.
Postrani pup je mali, okruglasto jajasti, debeo, crvenosmeđih ljusaka, a vršni pup se ne razvija.
List je zelen, naizmjenično raspoređen, lancetast, dug 10 – 25 cm, širok 5 – 8 cm, ušiljenog vrha, rubno nazubljen, kožast, peraste nervature, golog lica, dlakavog naličja, a peteljka mu je dugačka 1 – 3 cm.
Cvat je jednospolan, a cvate u lipnju.
Plod je orašast, crvenosmeđe ljuske, a nalazi se u debelom i bodljikavom omotaču. Plod dozrijeva u listopadu i jestiv je. Plod pitomog kestena je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta spada i u šumsko drveće. Na području Istre i Kvarnera raste sorta marun s izrazito velikim plodovima.
Vrijedno je stablo za hortikulturnu i šumarsku upotrebu, koje se može saditi kao soliter ili u grupi, no najčešće se uzgaja radi ploda.
Podrijetlo imena potječe iz latinskog kastanon/sativa – kesten/kultiviran.
Dugovječna je vrsta, može doseći starost veću od 500 godina.
Upotreba:
Zbog svojih se ljekovitih svojstava koristi gotovo cijela biljka: pupovi, cvjetovi, listovi, kora pa čak i korijen.
Plod se upotrebljava u ljudskoj prehrani i vrlo je popularan u jesen kada se konzumiraju pečeni ili kuhani kesteni, a vrlo često se koristi u kulinarstvu i to osobito u kolačima.
Medonosna je vrsta s kvalitetnim medom. Pitomi kesten je biljka s koje pčele mogu skupiti najveće količine peludi, čak i do 15 kg po stablu.
Pitomi kesten raste u mješovitim bjelogoričnim šumama brežuljkasto-brdskog područja kontinentalnog dijela Hrvatske.
JU Zeleni prsten Zagrebačke županije upravlja Park šumom Tepec – Palačnik na čijim višim dijelovima na silikatnim podlogama rastu prirodne šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena.
