KARAKTERISTIKE:
visina: ≤ 25 m
promjer krošnje: ≤ 12 m
oblik: piramidalno razgranat
trajnost lista: listopadna vrsta
osobitosti: cvat, plod, medonosna vrsta
Divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.) listopadno je stablo iz porodice sapindovki (Sapindaceae). Prirodno raste na području jugoistočne Europe, od nizinskog do brdskog područja. Često se i uzgaja kao ukrasno drvo u perivojima, u gradskim i šumskim parkovima, a sadi se pojedinačno, u grupama ili u drvoredima. Maksimalna visina mu je do 25 m. Korijenov sustav dobro je razvijen i površinski je plitko smješten. Krošnja je vrlo razgranata i gusta. Kora je tamnosmeđe boje, debela oko 1 cm i glatka. Starenjem nepravilno ispuca i ljušti se u tankim ljuskama. Pup je nasuprotni, krupni, gol, smolasto ljepljiv, smeđe do crvenosmeđe boje. Vršni pup je jako izražen. List je svjetlozelen, dlanasto perast, lancetast, dug do 20 cm i širok do 10 cm, sastavljen od sedam pojedinačnih liski, a srednja liska je najdulja. Cvat je grozdast, uspravan, duljine do 30-ak cm i bijele boje, no postoje hortikulturne forme crvenog cvata koje su sterilne (nemaju plod). Cvate u travnju/svibnju. Plod je tobolac, s 1 – 3 sjemenke, a zrelost postiže u rujnu/listopadu. Podrijetlo imena potječe iz latinskog aesculus i grčkog hippos – jelo/konj. Navodno su Turci sjemenke koristili kao lijek za konje. Divlji i pitomi kesten dvije su potpuno različite vrste koje pripadaju različitim porodicama, a zbog sličnosti ploda su dobile isti naziv – kesten.
Upotreba:
Upotrebljava se u farmakologiji budući da plod sadrži saponin escin koji ljekovito djeluje na stjenke kapilara i vena. Plodovi, za razliku od pitomog kestena, nisu jestivi.
Medonosna je vrsta s kvalitetnim medom.
Kao omiljeno drvo koje se sadi u drvorede i perivoje, divlji kesten sastavni je dio mnogih parkova na području Zagrebačke županije koji su zaštićeni u kategoriji Spomenik parkovne arhitekture.
Uščuvani reprezentativni primjerci mogu se naći u slijedećim zaštićenim područjima: Božjakovina – park oko dvorca, Samobor – park Bistrac te Park oko dvorca Lužnica.



