U prvoj polovici jeseni nužno je pokositi cretno stanište kako bi se maknulo što više organskih tvari, ali i kako bi u proljeće rijetke i ugrožene vrste koje tamo rastu imale dovoljno svjetlosti i topline za neometan rast. Na taj način se i oslabljuju sve konkurentske vrste. Na cretu rastu biljke poput okruglolisne rosike (biljke mesožderke) čija je prednost pred drugim biljkama što može preživjeti na hranjivima vrlo siromašnim podlogama. Ako na cretu ostane previše lišća i ostataka neželjenih biljaka, udio hranjivih tvari raste pa tako cret polako preuzimaju široko rasprostranjene šumske i travnjačke vrste koje istiskuju zaštićene vrste.

Košnju su proveli članovi Lovačkog društva „Vidra“ – Dubravica uz stručno vodstvo dr. Vedrana Šegote i djelatnika JU Zeleni prsten Zagrebačke županije. Kosi se ručnim kosama kako bi se lakše kontrolirala visina otkosa i kako bi se pokošene biljke mogle ukloniti iz creta. Dijelovi creta na kojima rastu najugroženije vrste poput bijele šiljkice i uskolisnog suhopera, obilježeni su štapovima i crvenom špagom te su izuzeti iz košnje. Na takvim posebno osjetljivim dijelovima, neželjene biljke uklanjaju se ručnim čupanjem. Ove godine na cretu je prvi put zabilježena invazivna biljna vrsta vinobojka, čije mladice su počupane. Odlična vijest je što se je nedaleko od površine na kojoj su u proljeće uklonjene kupine, počeo razvijati mali cret s nekoliko nakupina maha tresetara. Posebnost ove akcije bila je i što smo imali do sad najmlađeg sudionika od svega četiri godine, a pomogao nam je i jedan student biologije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.