Međunarodna godina speleoloških objekata i krša međunarodni je projekt čiji je cilj podučiti javnost o njihovim prirodnim i kulturnim vrijednostima. Organizira ga Međunarodna speleološka unija (UIS), međunarodna organizacija za istraživanje, proučavanje i zaštitu speleoloških objekata i krša koju čini 55 zemalja članica, a među njima i Hrvatska.
Zašto Međunarodna godina speleoloških objekata i krša?
Krški tereni zauzimaju oko 20% površine Zemlje. U Hrvatskoj obuhvaćaju gotovo 50% površine, ne računajući krš u jadranskom podmorju. Poznati su po spiljama, jamama i površinskim reljefnim oblicima koji zajedno tvore spektakularne i neobične krajobraze na kojima živi i radi brojno stanovništvo. Nažalost, u mnogim dijelovima svijeta ti su krajobrazi nedovoljno prepoznati i vrednovani te iznimno ugroženi lošim postupcima. Speleološki objekti (spilje i jame) i krški krajobrazi vrlo su osjetljivi na onečišćenje, prekomjernu upotrebu prirodnih resursa i prostora, uništavanje i loše upravljanje. Jedan od glavnih razloga je slabo poznavanje prirode njihovog nadzemlja i podzemlja. A njihove su vrijednosti brojne…
Krški krajobrazi osiguravaju:
• vodu za oko 10% svjetske populacije,
• desetke milijardi dolara godišnje koje se ostvaruju u turizmu,
• područja kulturne baštine kao rezultat života brojnih lokalnih zajednica u krškim područjima koje su neprocjenjive vrijednosti,
• staništa za rijetke, ugrožene i endemične pripadnike živog svijeta,
• znanja o našem okolišu, klimatskim promjenama, mineralnim resursima, gospodarstvu, bitna i za potragu za životom na drugim planetima.
Najznačajnija špilje na području Zagrebačke županije je Grgosova spilja. Posebna vrijednost špilja su brojne sige različitih vrsta. Krase je cjevčice ili makaroni, ekscentirčne sige te zavjese ili draperije. Cjevčice su tanki stalaktiti jednolične debljine a helaktiti ili ekscentirčne sige stalaktiti nepravilnog oblika koji izgledaju kao da prkose djelovanju sila teže. Zavjese ili draperije su lijepe sige koje sa stropa vise poput naborane tkanine i nastaju kada se kapljice polako slijevaju po kosim zidovima. Svaka nova kap ostavlja trag i tako zavjese postaju sve dulje i dulje.
Prema analizi siga iz špilje došlo se do saznanja da se sastoji od 95% kalcijevog karbonata i 5% alumosilikata. Sige u spilji su različitih boja: bijele, blijedo – žute, žute, narančaste i smeđe. Obojenost siga ovisi o mineralnim primjesama, o tlu iznad spilje, biljnom pokrovu i o stanju okoliša.
Dio europske ekološke mreže Natura 2000 čini speleološki objekt HR2001178 Vugrinova špilja (Špilje i jame zatvorene za javnost). To je jedini objekt na području Zagrebačke županija koji je dio ekološke mreže te kojim upravlja Javna ustanova Zeleni prsten. Posebnu vrijednost predstavljaju Medjame i vrelo potoka Bistrac. Oba objekta imaju posebnu vrijednost zbog svojih jedinstvenih geomorfoloških obilježja te uz Grgosove špilje predstavljaju najveći potencijal u održivom korištenju i promicanju geobaštine Zagrebačke županije. Vrelo potoka Bistrac je jedinstven hidrogeološki fenomen Samoborskog gorja. Radi se o uzlaznom izvoru tipa Vaucluse koji vodu prima iz područja Otruševca.
Više o Međunarodnoj godini speleoloških objekata i krša te o aktivnostima možete pronaći na stranici: http://iyck2021.org/
