Prva dionička radionica za izradu Plana upravljanja područjem ekološke mreže Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje održana je u ponedjeljak u Dugom Selu.

Administrativno, Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje nalazi se većinom na području Zagrebačke županije (95,53 %) te manjim dijelom na području Grada Zagreba (4,47 %) pa su ustanove nadležne za upravljanje područjem JU Zeleni Prsten Zagrebačke županije i JU Maksimir Grada Zagreba.

Područje ekološke mreže sastoji se od dva dijela međusobno udaljena oko 25 km. Ukupna površina područja ekološke mreže je 1.453,51 ha. Površina dijela koji obuhvaća dio toka rijeke Save nizvodno od Grada Zagreba, kod mjesta Hrušćice, njegov obalni pojas prekriven šumom, te područje neposredno uz tok u kojem se nalazi sedam jezera (šljunčara) iznosi 1300,92 ha, dok površina dijela područja ekološke mreže na prostoru šljunčare Rakitje, smještene uzvodno od Grada Zagreba, iznosi 152,59 ha. Planom upravljanja cilj je očuvati populacije i pogodna staništa za pet ciljnih vrsta ptica,  mala prutka, bregunica,mala čigra, crvenokljuna čigra i vodomar. 

Dionici koji djeluju u ovom području pozvani su kako bi se uključili u proces izrade plana upravljanja s ciljem unaprjeđivanja suradnje, upoznavanja s projektom, identificiranja vrijednosti, pritisaka i prijetnja područja te zajedničkog definiranja buduće vizije.

Na radionici su sudjelovali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskih voda, Zavoda za ornitologiju HAZU-a, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Grada Svete Nedelje, Općine Rugvica, Osnovne škole Rugvica, Športsko ribolovnog društva Dugo Selo – Rugvica te tvrtke IGM šljunčara Trstenik d.o.o.

U granice područja 2019. godine uključena je i šljunčara Rakitje na kojoj se nalazi najveća hrvatska kolonija crvenokljune čigre. Tamo se gnijezdi do 170 parova čigri koje se hrane uglavnom na rijeci Savi. Ostatak populacije čigri gnijezdi se na platformi izgrađenoj u sklopu Interreg projekta „Čigra“ na jezeru Siromaja u općini Rugvica. Osim male i crvenokljune čigre ovo područje važno je i za očuvanje vodomara, male prutke, bregunice i rusog svračka. Veličina njihove populacije ukazuje na kvalitetu vode u Savi.

Sava kod Hrušćice posljednji je preostali lokalitet na rijeci Savi na kojemu se još uvijek u značajnijoj mjeri stvaraju staništa prirodnih šljunčanih sprudova i otoka. Neobraštene strme obale rijeka i slabo obrasli ili goli sprudovi bitna su staništa za gniježđenje ptica kao što su čigre i kulici koji grade gnijezda na šljunkovitim sprudovima, odnosno za gniježđenje bregunica, pčelarica i vodomara koji rade gnijezda u strmim i neobraštenim obalama.

Plan upravljanja izrađuje se u sklopu projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 koji je financiran sredstvima  Europske unije. Plan upravljanja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže je strateški dokument javne ustanove kojim se utvrđuje stanje zaštićenog područja i/ili područja ekološke mreže te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelji provedbe plana.

VEZANE NOVOSTI