Znate li kako čigre izgledaju? Čime se hrane? Gdje se gnijezde? Koliko ih ima? Što ih ugrožava? Gdje su im staništa? Kada dolaze u Hrvatsku a kada odlaze? Nije problem ako nešto od toga ne znate jer zahvaljujući kameri koja prati život cvrenokljunih čigri možete saznati sve to i mnogo više.
Uživo možete gledati kako čigre grade gnijezde, sjede na jajima, možete vidjeli nevjerojatnu mimikriju i pokušat raspoznat jaja od šljunka. Također, možete uživati u letu čigri, njihovoj potrazi za hranom kao i hranjenju mladunaca. Svakako uključite zvuk i uživajte u njihovom čarobnom pjevu.
Kako prepoznati crvenokljunu čigru?
Crvenokljuna čigra je ptica selica koja na prvi pogled sliči na galeba, no odaju je upečatljiv dugi crveni kljun i račvast rep poput lastavičinog. Boja perja je svijetlosiva, skoro bijela. Na glavi ima prepoznatljivu crnu “kapu”, dugačak i šiljast narančastocrven kljun s crnim vrhom. Noge su joj crvene. Hrane se najvećim dijelom malim ribicama i vodenim beskralješnjacima. Crvenokljuna čigra je strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj.
Gdje se čigre gnijezde?
Crvenokljuna čigra je usko vezana za vodena staništa, pa se gnijezdi na tvrdim podlogama izvan dosega predatora, poput priobalnih kamenitih otočića na moru ili šljunkovitih riječnih i jezerskih otoka i sprudova. U prošlosti su se gnijezdile na prirodnim riječnim sprudovima duž Save i Drave, no ta staništa nestaju zbog regulacije riječnih tokova, vađenja šljunka iz riječnog korita, utvrđivanja obala, zagađenja i drugih utjecaja.
Što ugrožava čigre?
Osnovni uzrok ugrožavanja crvenokljune čigre su zahvati na prirodnim vodotocima.Ta su područja pod velikim utjecajem čovjeka koji uključuje vađenje šljunka iz riječnog korita, utvrđivanje obala, izgradnju hidroenergetskih postrojenja, zagađenje voda itd. Crvenokljune čigre su na takvim staništima suočene s raznim opasnostima koje utječu na uspješnost njihovog gniježđenja, poput fluktuacije razine vode, erozije i otplavljivanja jaja te zarastanja pogodnih gnjezdilišta. Tijekom sezone gniježđenja vrsta je osjetljiva i na uznemiravanje od strane ljudi na kolonijama (npr. izletnika i pasa) te zapetljavanja u ribički flaks.
Zašto smo izgradili platformu za čigre?
Visoka razina vode u jezerima na koja su se čigre prisilno premjestile nekih godina onemogućava gniježđenje, a česte fluktuacije vodostaja Save uzrokovane radom hidroelektrana redovito potopaju sprudove i unište gnijezda s jajima. Javna ustanova Zeleni prsten izgradila je i postavila platformu za gniježđenje čigri na jezeru Siromaja, nedaleko od Rugvice kako bi čigrama pružila sigurno mjesto za gniježđenje u u neposrednoj blizini rijeke Save. To je posebice važno za povratak male čigre, ugrožene vrste koja se je zadnji put na rijeci Savi uspješno gnijezdila 2010. godine, a čije kolonije ne smiju biti udaljene više od 1 km od optimalnih hranilišta na rijeci Savi. Intenzivna istraživanja čigri obilježenih GPS uređajima s odašiljačima pokazala su da čak i crvenokljune čigre koje gnijezde na koloniji na Rakitju, za hranjenje najviše koriste plitke dijelove rijeke Save kod Rugvice, tj. lete oko 25 km u jednom smjeru kako bi nahranile svoje mlade. Taj dodatni napor koji čigre moraju podnijeti može dovesti do izumiranja populacije i zbog toga je ova platforma trenutno najbolje gnijezdilište koje čigre imaju u ovom dijelu Hrvatske. Nadajmo se da će dugoročno omogućiti i povratak male čigre, koja se u području viđa pojedinačno i neredovito, a zadnji put 2019. godine.
Platforma je izrađena od drvenih konstrukcijskih elemenata vezanih metalnim spojkama koji leže na 12 plastičnih pontona i usidrena je na središnjem dijelu jezera. Na površinu od 65m2 raspoređeno je 8 tona šljunka kojima se imitira prirodno stanište povoljno za gniježđenje čigri. Platforma je ograđena kako mlade ptice ne bi ispale a ujedno odvraća predatore. Po cijeloj površini stavljena su mala drvena sjenila kako bi se mladunci čigri mogli sakriti od potencijalnih predatora i izravnog sunca. Platforma na Siromaji je prva takve vrste u cijeloj regiji i jedino sigurno mjesto za gniježđenje čigri u hrvatskom dijelu rijeke Save.
Kad se one gnijezde i koliko mladih obično imaju?
U Hrvatskoj je prisutna od travnja do rujna. S gniježđenjem uglavnom počinju početkom svibnja. Nakon parenja, pripreme jedno gnijezdo, oblažu ga grančicama i travkama te ženka u njega polaže 1 – 3 jaja. Inkubacija traje 21-23 dana. Ptići su djelomični potrkušci koji gnijezdo napuštaju već s 3 – 4 dana starosti, a potpuno su opernaćeni oko 24 – 25 dana nakon izlijeganja. Oba roditelja sjede na jajima i othranjuju ptiće! Ukoliko gnijezdećem paru iz nekog razloga prvo leglo u sezoni propadne, mogu započeti s novim gniježđenjem.
Kamo čigre odlaze zimi?
Većina europske populacije crvenokljune čigre seli se uz zapadnu obalu Europe i Afrike. Čigre su ptice selice i letači na nevjerojatne daljine, na putu do Afrike prelete i do 10.000 km u jednom smjeru. Istraživanja savske populacije čigri korištenjem geolokatora, koja smo proveli u suradnji sa Zavodom za ornitologiju HAZU, pokazala su da naše populacije za razliku od većine europskih populacija sele uz istočnu obalu Afrike do zimovališta u Mozambičkom kanalu.
Našim čigrama želimo i ove godine uspješno gniježđenje.
Jeste li znali?
- U Hrvatskoj se brojnost čigri procjenjuje na 400 – 700 parova, od čega okvirno 150 u blizini rijeke Save što čini i preko četvrtine ukupne hrvatske populacije.
- Sele se pojedinačno i u malim grupama, a iznimno su zabilježena jata veća od 1000 jedinki. Tijekom selidbe danju lete brzinama do 30 km/h, a noću čak i do 55 km/h.
- Mogu roniti i do dubine od pola metra, a zaron uvijek kreće iz zraka. Vole se kupati i kupaju se često i dugo (1 – 2 minute). Nekad se češkaju po glavi u letu. Vole se međusobno igrati.
- Treba im sve što treba i nama: mjesto za život, hrana, pitka voda, mjesto za spavanje.
- Odrasle su u prosjeku teške 125 grama, dok tek izlegli mladi imaju svega 0,5 – 2 grama.
- Odrasli provode cca 10 sati dnevno hraneći mlade. Ponekad se 3 odrasle ptice brinu za odgoj mladih jednog para.
- U zatočeništvu mogu živjeti oko 30 godina, a u prirodi rijetko više od 10.
- 60 % parova ostaje vjerno svom partneru.