Ujedinjeni narodi proglasili su 20. svibanj Svjetskim danom pčela s ciljem podizanja svijest o značaju pčela te upozorili na smanjenje njihovog broja u svijetu. Inicijativu za proglašenjem pokrenula je Republika Slovenija, a datum je odabran u spomen na rođenje Antona Janše, oca modernog pčelarstva.
Pčele su poznate kao neumorne radilice i, zajedno s drugim oprašivačima, čine neizostavnu kariku u prirodi. Neophodne su za održivu poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i biotičku raznovrsnost. Na našem planetu živi oko 20.000 različitih vrsta pčela, od kojih je najpoznatija medonosna pčela. One su od iznimnog značenja za očuvanje prirodne ravnoteže koju održavaju oprašivanjem biljaka. Osiguravaju križanje nesrodnih biljaka u ekosustavu i brinu za reprodukciju i raznovrsnost brojnih vrsta uzgojenih i divljih biljaka. Promatranjem njihovog razvoja i zdravstvenog stanja možemo utvrditi događa li se nešto u okolišu te je li potrebno poduzeti određene mjere.
Stoljećima su pčele koristile ljudima, biljkama i okolišu. Prenoseći pelud s jednog cvijeta na drugi, pčele i drugi oprašivači omogućavaju ne samo proizvodnju obilja voća, orašastih plodova i sjemenki, već i veću raznolikost i bolju kvalitetu, doprinoseći sigurnosti hrane i prehrani.
Oprašivači poput pčela, ptica i šišmiša utječu na 35 posto svjetske proizvodnje usjeva, povećavajući proizvodnju 87 vodećih svjetskih prehrambenih usjeva, kao i mnoge lijekove biljnog podrijetla. U zadnje vrijeme pčele su sve ugroženija vrsta. Sada je pravo vrijeme za zamišljanje o tome kako se odnosimo prema prirodi i oprašivačima i što možemo poduzeti kako bismo podržali ove malene marljive radnike.
“Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života“, poznata je izjava Alberta Einsteina koju smo svi sigurno barem jednom čuli, a ako ne promijenimo nešto u vezi njihove dobrobiti, mogli bismo na teži način saznati je li ona istinita.
