Naziv projekta:
Klimatsko jačanje planova obnove prirode u srednjoj i donjoj dunavskoj regiji – CLIMANATRES
Trajanje:
2025. – 2028.
Izvor financiranja:
Program transnacionalne suradnje Dunavske regije 2021.-2027. i MRRFEU
Ukupna vrijednost:
1.983.339,80 €; 1.586.671,84 € sufinancira EU
Nositelj projekta:
Centar za ekološka istraživanja, Mađarska
Projektni partneri:
Hrvatska:
Geodetski fakultet sveučilišta u Zagrebu
Slovenija:
Istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti
Srbija:
Institut za nizinsko šumarstvo i životnu sredinu
Specijalni rezervat prirode Zasavica
Rumunjska:
Sveučilište prirodnih znanosti „Kralj Mihai I“
Bugarska:
Nacionalni prirodoslovni muzej pri Bugarskoj akademiji znanosti
Mađarska:
Web stranica projekta:
OPIS PROJEKTA
Glavna ideja Projekta je pomoći prirodi duž srednjeg i donjeg toka Dunava da se što bolje nosi s klimatskim promjenama, tj. s onim što se događa zbog klimatskih promjena, a to su sve veći i sve češći ekstremi i sve veće amplitude u vidu ekstremnih temperatura, količina padalina, sušnih perioda itd.
Poseban naglasak je na važnim prirodnim staništima (npr. močvare, poplavne šume, livade), uključujući prioritetna područja za cijelu Europsku uniju.
Želja je izbjeći da ta staništa nestanu i nepovratno se promijene na gore te postići da ona ostanu funkcionalna i korisna za biljke, životinje i ljude.
Koristeći pametne kompjuterske modele (vrstu “klimatske prognoze za prirodu”), kroz Projekt želimo pokazati gdje bi se pojedina staništa najvjerojatnije mogla nalaziti u budućnosti ako se klima promijeni prema predviđanjima. Te modele ćemo poboljšati i koristiti u stvarnom životu kako bi znali gdje priroda najviše treba pomoć.
Kroz Projekt CLIMANATRES želimo utjecati na lakše ispunjenje obaveza zemalja partnera prema EU u smislu:
- obnove prirode
- boljeg upravljanja zaštićenim područjima
- brige o tzv. ekološkim koridorima – “prirodnim zelenim putevima” kojima se životinje i biljke mogu seliti i povezivati između različitih mjesta, jer su im potrebni za preživljavanje.
Neka slijev Dunava i u narednih 50 godina još uvijek bude lijep, pun života i koristan svim živim bićima, unatoč tome što klimatski uvjeti postaju sve “teži” za prirodu.
CILJEVI PROJEKTA
- Modeliranje za planiranje obnove otporne na klimatske promjene i upravljanje ekološkim koridorima
Cilj je izraditi pouzdane modele koji predviđaju budući raspored ključnih staništa (močvare, poplavne šume, vlažne livade) pod utjecajem klimatskih promjena.
Primjenjujemo već provjereni model vodećeg partnera (testiran u Mađarskoj, Bavarskoj te dijelovima Slovenije, Hrvatske i Srbije), a sada ga prvi put sustavno koristimo na cijelom biogeografskom i geomorfološki povezanom koridoru srednjeg i donjeg toka Dunava.
Time dobivamo jedinstvenu, znanstveno utemeljenu osnovu za strateško planiranje obnove i povezivanja ekoloških koridora u regiji.
- Jačanje kapaciteta za klimatski prilagođeno upravljanje staništima i obnovu prirode na lokalnoj razini
Modeli rezolucije 1 × 1 km daju dobar pregled regije, ali za pojedine šume ili livade potrebne su preciznije smjernice. Zato rezultate velikog prostornog obuhvata pretvaramo u praktične alate za lokalne dionike.
Pilot-područja uz Sava i u slijevu Dunav–Tisa uključuju lokalna klimatološka mjerenja, terensko prikupljanje podataka i testiranje primjene regionalnih prognoza na lokalne uvjete.
Obnova i upravljanje zaštićenim područjima na lokalnoj razini usklađuju se s klimatskim promjenama.
- Osiguravanje primjene rezultata projekta u prilagodljivoj obnovi i jačanju otpornosti ekoloških koridora
Želimo da se rezultati projekta stvarno primjenjuju, a ne ostanu samo u izvješćima. Karte, modeli i preporuke bit će dostupni svim relevantnim dionicima tijekom i nakon projekta.
Izradit će se i strateške smjernice za:
- nacionalne i regionalne planove obnove prirode
- upravljanje zaštićenim područjima
- jačanje ekoloških koridora
- ispunjavanje EU obveza (npr. Direktiva o staništima, Strategija EU-a za bioraznolikost, EUSDR, Uredba o obnovi prirode).
Poseban naglasak stavlja se na edukaciju i osnaživanje lokalnih dionika (javne ustanove, nevladine organizacije, šumari i dr.) za klimatski otporno upravljanje i obnovu staništa na terenu.
Glavne aktivnosti JU Zeleni prsten Zagrebačke županije
JU Zeleni prsten Zagrebačke županije doprinijet će provedbi projekta na nekoliko bitnih načina:
- Iskustvo i suradnja
JU Zeleni prsten Zagrebačke županije ima dugogodišnje iskustvo u upravljanju zaštićenim područjima i očuvanju prirode, uključujući zaštitu vrsta i staništa važnih za EU. Ostvaruje dobru suradnju s nadležnim ministarstvom, kao i s partnerima poput Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, te će pridonijeti širenju rezultata projekta na nacionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući Dunavsku regiju.
- Prikupljanje podataka i testiranje modela
U šumskim Natura 2000 područjima – Žutica, Česma, Varoški lug, Turopoljski lug i Stupnički lug – prikupljat će se podaci o vegetaciji, podzemnim vodama i vremenskim uvjetima putem mjernih uređaja.
Podaci će se koristiti za izradu karata staništa, unaprjeđenje i provjeru modela utjecaja klimatskih promjena te testiranje mjera prilagodbe u praksi.
- Dijeljenje znanja i primjena rezultata
JU Zeleni prsten Zagrebačke županije dijelit će stečena znanja s drugim javnim ustanovama i tvrtkama koje upravljaju zaštićenim područjima u Hrvatskoj te s partnerima u susjednim zemljama.
U sklopu projekta provodit će sljedeće aktivnosti:
- uključivanje rezultata u nacionalne planove i strategije
- njihova primjena u planovima upravljanja na području Zagrebačke županije
- izradu plana upravljanja za Stupnički lug (Natura 2000 i posebni rezervat šumske vegetacije) radi dugoročne, klimatski prilagođene zaštite.
Jeste li znali?
Dunav – najveći prekogranični sustav zaštite prirode u Europi
Dunav povezuje 14 država koje zajednički rade na očuvanju rijeke, njezinih poplavnih područja i bioraznolikosti. Upravljanje i zaštita koordiniraju se kroz Međunarodnu komisiju za zaštitu rijeke Dunav, što Dunav čini jednim od najvećih primjera prekogranične suradnje u zaštiti prirode na svijetu.
DOKUMENTI
Habitat categories
CLIMANATRES




