Završilo je istraživanje vidre i dabra u Odranskom polju i Žutici koje je ove godine za nas provela Udruga studenata biologije – BIUS. Istraživanje je provedeno tijekom proljeća, a u sklopu istraživanja obiđeno je 18 lokaliteta, uglavnom vodotoka koji su istraženi u duljini 600 metara – kako je propisano nacionalnim programom monitoringa. Bilježeni su svi tragovi prisustva istraživanih vrsta poput izmeta, tragova kretanja, tragova hranjenja, dabrovih brana, brloga i slično. Dodatno su postavljene i tri fotozamke koje su zbog kišnih uvjeta morale biti uklonjene prije završetka istraživanja.
Prisutnost vidre potvrđena je na deset lokaliteta, dabra na devet, a na četiri lokaliteta zabilježena je nutrija – invazivna strana vrsta koja se nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji. Američka vidrica i bizamski štakor nisu zabilježeni, iako je prisustvo bizamskog štakora poznato s lokaliteta nekoliko kilometara sjeverozapadno od granice Odranskog polja.
Vidra je strogo zaštićena vrsta o kojoj nedostaje podataka pa nas veseli da će ovo istraživanje doprinijeti njezinom boljem poznavanju. Dabar je iz Hrvatske izumro krajem 19. ili početkom 20. stoljeća, a reintrodukcija u prirodu započela je 1996. godine. Prvi dabrovi pušteni su upravo u šumu Žutica. Od početnih 29 jedinki koliko je iz Bavarske dovedeno u Hrvatsku, danas je populacija dramatično narasla te se procjenjuje na preko 10.000 jedinki. Ovo istraživanje potvrđuje da je njegova brojnost u Odranskom polju i Žutici velika te daje vrijedne podatke za nastavak praćenja stanja. Obje vrste su ciljne vrste očuvanja Natura 2000 područja Odransko polje i Žutica.
Nutrija, bizamski štakor i američka vidrica invazivne su strane vrste unesene u Europu za proizvodnju krzna tijekom 20. stoljeća. Nutrija i bizamski štakor u Hrvatskoj su bilježeni zadnjih 80-ak godina, a za američku vidricu još ne postoje opažanja, ali je pronađena u susjednim zemljama. Ove vrste predstavljaju prijetnju za bioraznolikost područja na koja se prošire, a imaju i negativne utjecaje na ljudske aktivnosti. Kako bi se moglo što uspješnije upravljati invazivnim stranim vrstama, potrebno je dobro poznavati njihovu rasprostranjenost i stanje populacija, zbog čega je praćenje ovih vrsta jednako bitno kao i praćenje onih strogo zaštićenih.
