Unatoč padu populacija divljih vrsta od 73 %, priroda se može oporaviti
Prosječna veličina praćenih populacija kralježnjaka (sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba) smanjila se za 73 % u razdoblju od 1970. do 2022. godine, pokazuje novi Izvještaj o stanju planeta 2026. koji je objavio WWF. Istovremeno, izvještaj donosi jasnu poruku nade: priroda se može oporaviti ako društvo ubrza promjene u prehrambenom, energetskom i financijskom sustavu.
Indeks živućeg planeta (Living Planet Index – LPI), koji izrađuje Zoološko društvo iz Londona, obuhvaća 35.803 populacije 5.790 vrsta kralježnjaka. Izvještaj pokazuje da su najveći gubici zabilježeni u slatkovodnim ekosustavima, gdje je zabilježen pad od 85 %, zatim u kopnenim ekosustavima (69 %) i morskim ekosustavima (59 %). Gubitak i degradacija staništa i dalje su glavni uzroci pada populacija, a slijede prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, klimatske promjene, onečišćenje, invazivne vrste i bolesti. Međutim, izvještaj pokazuje i da je oporavak moguć. Gotovo polovica populacija uključenih u analizu stabilna je ili raste. Oporavak zelenih želvi, plavoperajne tune, tigrova i afričkih slonova potvrđuje da dugoročne i učinkovite mjere zaštite prirode mogu donijeti konkretne rezultate.
Loris Palentini, vršitelj dužnosti izvršnog direktora WWF Adrije, istaknuo je da iskustva iz regije pokazuju kako je oporavak prirode moguć kada joj se osigura prostor. Primjeri uključuju vraćanje slobodnog toka rijeka u dunavskom slivu, zaštitu morskih staništa i promicanje održivog ribarstva na Jadranu. Za zaustavljanje gubitka prirode i njezin oporavak do 2030. godine potrebno je zajedničko djelovanje vlada, poslovnog sektora i građana.
Pozitivne promjene već su u tijeku. Obnovljivi izvori energije ubrzano rastu, u poljoprivredi i prehrambenom sustavu sve se više pozornosti posvećuje održivim praksama, a financijski sektor sve više prepoznaje rizike povezane s gubitkom prirode i klimatskom krizom. Takve promjene mogu potaknuti pozitivne prekretnice, odnosno procese u kojima održiva rješenja postaju sve raširenija, pristupačnija i lakše primjenjiva.
Izvještaj jasno pokazuje da gubitak bioraznolikosti nije neizbježan. Očuvanjem i obnovom staništa, održivim korištenjem prirodnih resursa i promjenama u načinu na koji proizvodimo energiju i hranu možemo pridonijeti oporavku prirode. Stanje je zabrinjavajuće, ali rješenja postoje. Ključno je djelovati sustavno, zajednički i na vrijeme.
