SAVA TIES

Cilj je pronaći učinkovito rješenje za trajno uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka. To su biljke koje prirodno ne žive na našem području, već su unesene namjernim ili nenamjernim ljudskim utjecajem. Nekontrolirano se šire slivom rijeke Save, imaju negativan utjecaj na druge zavičajne vrste ili ih čak u potpunosti istiskuju, smanjuju plodnost tla, zarastaju obradive poljoprivredne površine, uzrokuju velike probleme kod obrane od poplava i sl.

Projekt regionalnog značaja “Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama“ – Sava TIES započeo je 1. lipnja 2018. godine. Tijekom iduće tri godine projekt će se provoditi na području četiri zemlje kojima protječe rijeka Sava – Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Cilj je pronaći učinkovito rješenje za trajno uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka. To su biljke koje prirodno ne žive na našem području, već su unesene namjernim ili nenamjernim ljudskim utjecajem. Nekontrolirano se šire slivom rijeke Save, imaju negativan utjecaj na druge zavičajne vrste ili ih čak u potpunosti istiskuju, smanjuju plodnost tla, zarastaju obradive poljoprivredne površine, uzrokuju velike probleme kod obrane od poplava i sl. Ukratko – mijenjaju prirodna staništa od europskog značaja i iznimno ih je teško iskorijeniti. One nisu samo problem zaštite prirode, već imaju i negativan učinak na zdravlje ljudi i uzrokuju velike gospodarske gubitke. Procjenjuje se da šteta koju imaju na svjetsku ekonomiju iznosi oko 1.4 bilijuna dolara godišnje, tj. oko 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije (Europski fond za regionalni razvoj – ERDF i program IPA). Ukupna vrijednost iznosi 1.604.137 €! Partneri na projektu su Zaklada EuroNatur, Javni zavod Krajinski park Ljubljansko barje, Javna ustanova Park prirode Lonjsko Polje, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać, Centar za životnu sredinu, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode AP Vojvodine, Pokret Gorana Sremska Mitrovica i JP Vojvodinašume.

JESTE LI ZNALI

To su biljke koje prirodno ne žive na našem području, već su unesene namjernim ili nenamjernim ljudskim utjecajem. Nekontrolirano se šire slivom rijeke Save, imaju negativan utjecaj na druge zavičajne vrste ili ih čak u potpunosti istiskuju, smanjuju plodnost tla, zarastaju obradive poljoprivredne površine, uzrokuju velike probleme kod obrane od poplava i sl. Ukratko – mijenjaju prirodna staništa od europskog značaja i iznimno ih je teško iskorijeniti. One nisu samo problem zaštite prirode, već imaju i negativan učinak na zdravlje ljudi i uzrokuju velike gospodarske gubitke. Procjenjuje se da šteta koju imaju na svjetsku ekonomiju iznosi oko 1.4 bilijuna dolara godišnje, tj. oko 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva.

AKTIVNOSTI

Modo malis quaerendum sit ut, cum vero vitae concludaturque ad. Vel commodo iuvaret ei, duo nusquam intellegat cu. Tritani appellantur eos at, hinc nihil commodo sed ei. At dicant postulant ius. Nam facilis persecuti contentiones ea. Quo at nostrud molestiae, id ius odio essent impedit, id vidit sonet est. Evertitur mediocritatem necessitatibus eum no, tota eleifend argumentum te est. Consul definiebas vix an, ne harum congue consulatu has, atqui admodum eu eos. Eu ius rebum inani ornatus, qui te mutat dicta elaboraret. Ut tale aeque nec, velit dictas definitionem ea nam. Cum te fabulas deserunt.
Mutat integre democritum ei qui, clita oportere an mei. At mea illum pertinax. In discere posidonium nam, nominavi neglegentur eu quo, ut viris indoctum quo. Nec cibo justo omittam ne, duo id partem saperet corpora, suas posse dictas et mel. Vis cu detracto sensibus eloquentiam, elitr admodum mentitum ius an. Primis voluptaria ad vim, sit id quot nobis sapientem, molestie percipitur sed ne. Graeci aliquando ne his. Ei antiopam corrumpit euripidis eam, ius ad euismod apeirian. Et iriure intellegebat vis, solum abhorreant an nec. Sed ei sint salutandi, mea tantas splendide ut. Has dicat imperdiet et, aeque tractatos te eum.

PARTNERI

Prva ovogodišnja košnja Creta Dubravica

Uspješno je odrađena prva ovogodišnja košnja creta u Dubravici. Cret se kosi ručnim kosama kako bi se lakše kontrolirala visina otkosa, odnosno da se ne bi pokosile i najvrijednije biljke koje rastu u prizemnom dijelu creta. Dijelovi creta na kojima […]

Naša digitalna izložba je nagrađena

Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“, postavljena ovog proljeća u Samoboru, dobitnica je nagrade Ruža Zagrebačke županije u kategoriji Digitalna transformacija. Riječ je o godišnjem priznanju za izvrsnost u turizmu koje dodjeljuje Turistička zajednica Zagrebačke županije, a kojim se […]

Reznicama za budućnost samoborske gromotulje

Znate li da se na samoborskom području, u Kamenolomu Gradna u Smerovišću i na susjednom neaktivnom kamenolomu, skriva prava prirodna rijetkost? Riječ je o samoborskoj gromotulji – strogo zaštićenoj biljnoj vrsti koja ne raste gotovo nigdje drugdje na svijetu! Nažalost, […]

Dan rijeke Save,  rijeke koja povezuje prirodu i ljude

Prvog dana lipnja obilježava se Dan rijeke Save, kojim se od 2007. godine u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji podsjeća na važnost očuvanja jednog od najvrjednijih riječnih sustava Europe. Cilj obilježavanja je podizanje svijesti o bogatstvu vodnih resursa, […]

Skip to content